Ituaiga o MARTIAL ARTS SOLOGA e ala i FEUDAL DYNASTIES

Hits: 644

    I le taimi o le atinaʻeina o tagata mai anamua anamua talafaasolopito, malo mamana i Sasaʻe (Mongolia, Saina,…) pe i Sisifo (Roma, Eleni,…) e masani lava ona manaʻo e faatoilaloina malo matitiva i totonu poo fafo atu o le itulagi e faamalieina ai le latou manatu o le pule tupu.

    E le gata i lea, i le tala faasolopito o le evolusione i tala faaneionapo ma ona po nei, o atunuu i sisifo o loʻo i ai suʻesuʻega faʻasaienisi (eletise, vaʻa, vaa, auupega) maua a latou ala e osofaʻia ai atinaʻe atinaʻe i Sasaʻe ma faʻaaogaina e avea ma kolone e galulue ai mo le temokalasi ma le faletupe.

    I le taimi o le evolusione, Viatename [Việt Nam] na avea ma sini o osofaiga "ina ia malamalama".

    O le mea lea, Vietnamese malo na aafia i le tele o tagata mai Saina, Iapani, Initia, Europa, le Iunaite Setete.

    Mai i faʻalapotopotoga na nonoina le gagana Samoa ma le aganuʻu e atiina ae ai le aganuʻu a le malo i le taimi o le vaeluaga o le talafaasolopito, i le taimi nei ma le talafaasolopito faʻaletausaga (mai le faaiuga o le 19 seneturi), Viatename [Việt Nam] suia e faaaoga ia Tusitusiga Latina i le lalolagi o Saina1 i Asia i Sasae: Se igoa [Se igoa] (Viatename), O se Dong (Kolea i Saute), Yamato (Iapani),….

    Mai anamua anamua seia oo i le talafaasolopito o aso nei (seia oʻo ina tuʻuina atu e le 'au Farani a latou pule i Vietnam i le taufaʻaiʻuga o le 19 seneturi), o le aʻoaʻoga faʻale-aganuʻu i totonu Viatename [Việt Nam] sa matua aafia lava i faavae o Confucian mo le faitau afe o tausaga o le talafaasolopito.

    O le mea lea, ia aʻoaʻoina le vasega e fesoasoani e puipui ma atiina ae malo o feudal, le metotia o aʻoaʻoga na faʻaaogaina Viatename [Việt Nam] o le mauaina o taleni e le ese mai le ata Saina.

    I le taumafai e sailiili e uiga i lenei mataupu, e mafai ona tatou faʻapuupuu e ala i mataupu autu e pei ona taua i lalo:

    E lei leva ae mafaufau le malo Vietnamese i metotia faaleaoaoga e filifili ai punaoa a le tagata ma ia faaaoga tagata talenia e fai ma tofi o le tupu tupuga po o malosiaga ma suiga faapolokiki.

    Aʻo filifilia ni taʻitaʻiʻau mo le faamasinoga feudal, e lua auala:

    le muamua auala o le filifilia e faʻavae i luga o saofaga a le tagata lava ia ma mea taua poʻo sui o le aiga faʻapitoa. O tagata na filifilia i lenei metotia e leʻi faʻaauau aʻoaʻoga. O lenei metotia na faʻaaogaina aʻo leʻi oʻo i le seneturi 16.

    le lona lua metotia o aʻoaʻoga faʻapitoa. O sui auai o le aiga o le malo sili o taitai o le militeli o le a aoaoina ina ia faalauiloa aloaia i aoga a martial arts. Giang Vo [Giảng Võ] Aʻoga o le aʻoga muamua lea o martial arts i lena taimi.

    Giang Vo [Giảng Võ] Sa fausia le aoga i totonu Tran [Tần] Faauigaga (1253). O se nofoaga mo taitai o le militeli ma sui mamalu o le malo e faataitai ai le martial arts mo le filifiliga. Mai lenei aʻoga martial arts, na tusia ai le tusi lesona a le militeli, o le tusi tusitusi e faʻavae i luga o faʻamatalaga i nofoaga tau.

    O le mea lea, o le tele o taʻutaʻua taʻutaʻua na lisiina i luga sa maua i le taimi Tran [Tần] Faauuga.

    Ae ui i lea, o aiga taʻitasi na i ai a latou lava filifiliga. Talu mai le amataga Le [Le] Faauigaga (986), o le filifilia o fitafita na naʻo le faʻavaeina o le tino (tino ola maloloina) po o taʻaloga (martial arts faia).

    le Le [Le] o le tupu o loʻo i ai a latou lava filifiliga. Seia oo i le nofoaiga a Le Du Tong [Lau Fetu] (le igoa o le Bao Thai [Bảo Thái]), na filifilia na filifilia i latou i le taimi o nofoaiga a Duong, Tong, Thanh [Oe, Toga, Thanh] (Trinh Cuong's [Tripn Cường] nofotupu), lea na mulimulitai i le auala faavaomalo i le taimi na faʻaaogaina e Saina, o se atunuu malosi e iai sona aafiaga i se eria tele, aemaise i Asia i Sasaʻe (Iapani, Korea, Vietnam).

    Ina ua maeʻa lena, na amata loa suesuega muamua a martial arts Giang Vo [Giảng Võ] Aoga i le 1721 (le tausaga lona lua i Bao Thai [Bảo Thái] nofotupu). Sa i ai le taulaʻau giao th [giʻao tolu] (mandarins e pulea le aʻoga i se taulaga) o le na te mataʻituina le aʻoaʻoga a le au martial arts mo tagatanuu ma se mataupu faʻapitoa e taua o le Faʻamasinoga o le militeri.

    Seia oo i le nofoaiga a Le Du Tong [Lau Fetu] (1721) o le metotia faʻafaiaoga fou na faʻaaogaina mo tagata uma, i se auala tatou te taʻua ai le vafealoaloai i aso nei. Voop [Silasila foi] o le mea lea, o le ofisa o suesuega martial arts (i le laumua Thang Long [Thăng Long]) sa i lalo o le vaavaaiga a se mandarin talafeagai.

    Talu mai lena taimi, o tulafono ma tulafono faatonutonu mo taʻavale martial arts na faʻatautaia, e pei lava o le faʻapitoa mo le filifilia o mandarin.

    A o faʻatautaia le tauvaga a tusi i ni tulaga se tolu o le "lou tua, lou tua, lou tua"[Oi, o lau va, o lou va] (suesuega a le itumalo, suega o fale, iloiloga a le faamasinoga), o le tauvaga tafaoga martial arts na faia i na o le lua tulaga. Muamua le maualuga Ma cu [Silasila] (thi Huong [lou tino]); o le tulaga lona lua o le Bac cu [Faʻapipiʻi pepa] (lau [Hoi mai]).
O le tauvaga sa matua mausali lava le tusisolo Tran Te Xuong [Trầ Tế Xương] sa i ai faigata i ana suʻega. Sa ia alaga atu:

Mo le valu tausaga e le mafai ona ia fesoasoani e soli le tulafono o suʻesuʻega [Tám năm không khỏi phạm trường quy].

    O tulafono faatonutonu na faʻaaogaina faʻamaonia mo tusitala ma martial arts tauvaga. O se laulau o tulafono faatonutonu e mafai ona vaaia i fafo atu o le aʻoga mo sui e iloa. H.Oger faamaumauina tulafono 'inosia ae o le Han Nom [Hano Nôm] o le poloka laupapa e laitiiti tele ina ia faʻamatalaina (ata). Ae o le tauvaga tauvaga martial, o le tulafono muamua e le o le aumaia o tusi. Ae ui i lea, o nisi taimi o kopi na kopiina i ni fua laʻititi i luga o le solo o fatu fatu (i le taimi nei e faʻaaoga foi e tamaiti aʻoga laiti e taʻua o le ata [kopi i faʻataʻitaʻiga]).

FAAMATALAGA:
1: LÉON VANDERMEERSCH, Le fou monde sinised, Paris: Leʻa, 1985.
◊ Ata - Punavai: Nguyễn Mạnh Hùng i le “Kỹ thuật của người An Nam” (Technique du tagata nate Annamite) o H. Oger i Hanoi (1908 -1909)

BAN TU THU
11 / 2019

VAAI ATILI:
O fitafita ma fana

(Asiasi taimi 2,506, 1 asiasiga i aso nei)