Lý Toet i totonu o le Aai: Faʻataunuʻuina Faʻatasi ma le Modern i le 1930 Vietnam - Vaega 1

Hits: 548

GEORGE DUTTON

GEORGE DUTTON o le Polofesa Lagolago, Matagaluega o Asian Languages ​​and Cultures, University of California, Los Angeles. O lenei tusiga na mafua mai i se faaaliga i le Konafesi i le 2004 i Saute Asia i le Iunivesite o Kalefonia, Berkeley. Ou te fia faafetai ia Shawn McHale, le failauga i le konafesi, faapea Peter Zinoman ma Ioane Schafer, mo a latou saunoaga ma fautuaga mo le faaleleia o lenei tusiga.

ABSTRACT

   O le tulaʻi mai o le tusitala lauiloa i le 1930, na faataga ai e Vietnam le faʻamatalaga fou o formol e uiga i se suiga o le taulaga i totonu o le taulaga, faʻatasi ai ma latou faʻataʻavalevale Lý Toet, o se tagata nuʻu na faʻalavelaveina i ana feiloaiga ma le taulaga modem. O lenei tusiga e faʻaaogaina le Lý Toet ata taʻavale na faʻaalia i totonu o le tusi taʻi vaiaso Phong Hoa [Mores] o se faamalama i uiga o le taulaga i le modem. E taʻu mai ai o faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻaalia ai le tele o le agavaʻa i le faʻalauiloa i le vaega o Phong Hoafaʻataʻitaʻiga, e ui lava i la latou tautinoga faʻasalalauga i le fou ma faʻaonapo nei.

   le 1930s vaaia se suiga o Vietnamese tusitala, o se suiga na sili ona faʻaalia i se faʻalavelave faʻafuaseʻi o faʻasalalauga fou. I le 1936 na o le 230 fou tusi fou na aliali mai, o le maualuga o se faʻavae maualuga lea na amata i le 1920s.1 O le faʻalauteleina o lomitusi o se tali i le tele o suiga i Vietnamese sosaiete, e le o le mea pito itiiti o le faʻatupulaia o le faitau aofaʻi o le taulaga ma le tupe maua e faʻatau ai nei lomiga fou, o le taimi e faitau ai, ma le manaʻomia o le faitau tusi tusitusi i le ituaiga fou fou o Vietnamese, E leai. Na taʻua e David Marr i le taufaaiuiuga o le 1930 e tusa ma le 1.8 miliona Vietnamese (masalo o le toʻatele o latou i le taulaga) na faʻatinoina i totonu E leai.2 O lenei faitauga lautele lautele avea ma sui o le autu faʻalogologo mo nei nusipepa, lea na fausiaina le taulaga milieu ma na iʻu foi na aʻafia ai. Faatasi ai ma le sao taua o nei api talaaga fou na latou faamamafaina le manatu faapea o Vietnamese sa ola i se fou ma malosiaga vaitaimi, o se tasi o le taimi ua tuanaʻi ma "tu masani" na tu matilatila ese mai i le taimi nei ma "faaonapo nei."

    O se tasi o faʻaaliga sili ona lauiloa o lenei faʻatusatusaga o se uiga faʻataʻaliʻa ma le lotomaualalo, o se tagata asiasi mai i le aai tele i le igoa o le Lý Toet. I se tulaga vavalalata, o lenei tagata o loʻo faʻatusalia le feteenaʻiga i le va o le matua ma le fou, ma i se uiga sili atu, na ia avea o se foliga pito i tua foliga o se faʻalauiloa mai Vietnamese faʻaalia. Aemaise lava, Lý Toet o se taʻavale a le o le mea moni [o le nuu masani], o se archetype e fai ma sui o le Filipo Papin ua taua o le "tagata lelei vaʻavaʻa lelei" ma Mati ua taua o le "toeaina anachronistic village elder."3 Toet, o lē na muamua foliga mai o se tagata i le toe faʻatulagaina o taʻaloga [Faʻaosooina] o le amataga lava o le 1930, na faʻaauau pea ona faʻaauau pea le vaaia i totonu o le aufaasālalau lomitusi, aemaise lava i le Hà Nipo i vaiaso taʻitasi Phong Hoa [Mores].4 O luga o itulau o Phong Hoa ma lomiga a lona tuafafine Ngày Nai [O nei Aso] lena Lý Toet na sau e faʻailoga le Tagata Vietnamese leiloa i le osofaiga o suiga i le taulaga.

     O lenei tusiga o le a mafaufau i ai Lý Toet aʻo ia faʻaalia i totonu Phong Hoa, Iloiloina auala na faʻaaoga ai o ia e fai ma sui o teteʻega o le tuanai ma le taimi nei, nuʻu ma taulaga, ma "uputuu"Ma le"tulaga faʻaonaponei"I ana feiloaiga ma le olaga i le taulaga, Lý Toet faʻaalia ai faʻalavelave mataʻutia o le faʻafouina o le taulaga. Lý Toet o se tagata le taualoa sa tauivi (masani e le manuia) ia malamalama i le taimi nei, ma i le mataʻituina o ana tauiviga, o taulaga i le taulaga e mafai ona faʻamafanafanaina i latou lava i latou lava atamai, o se faʻalauiloa lea na faʻalagolago i luga o se malamalamaaga ma le poto masani Lý Toet leai. Ae, i le taimi lava e tasi, Lý ToetO faʻafeiloaiga ma le olaga o le aai na faʻaalia ai le faʻaleagaina o lenei faʻafouga fou, e aofia ai ona lamatiaga faʻaletino ma lona tele o taimi e le toe faʻasolo mai ai mai i faʻavae masani o le olaga i aso faisoo.

     O laʻu faitauga lata mai Lau Fetut ata ata o fautua mai nisi suiga i uiga masani o le vaaiga o Phong Hoa's au faatonu, le Self-Strength Literary Group [Tự Lực Văn Đoàn]. O lenei vaega, na faavaeina e Leai Linh ma se vaega toaitiiti o tusitala e tutusa o latou mafaufau i le 1934, na faʻaalia ai lana vaaiga i se vaega e sefulu o loʻo tautala e uiga i le gaosia o tusitusiga e faʻatamaoaiga ai le atunuʻu, ma le faia i se faiga na mafai ona maua, tuusaʻo, ma faigofie ona malamalama ai. Na faalauiloa ai foi le tautinoga a le vaega i se tauiviga le maluelue mo le alualu i luma ma se taumafaiga faifaipea e faalautele le silafia o tagata lautele i le faasaienisi.5 E masani lava ona vaʻaia e sui talafaamaumau o le Tusitala a le Tagata Lava Ia le malosi o le Tusi a le tagata lava ia, e pei o ni apolitical romantics, ma se vaaiga mamao, pe o ni tagata e le talitonu e uiga i se tulaga e le masani ai, e pei o le faia o fomu, ae le o ni mea fou o tekinolosi fou, poloaiga faaagafesootai, ma aganuu taavale. E ui i le faʻamalosia o sini o le vaega, ou te finau atu oa latou api o talaaga, aemaise lava Phong Hoa, na faʻaalia ai se manatu sili atu ona faʻaalia i le vave tele o suiga na tutupu i latou. E pei ona ou faʻamatalaina i lalo, o le mea na faʻataʻitaʻiina e caricatures e le na o se faitioga faʻatauvaʻa o le "tua," pe na latou fautuaina mai foi se lagona faʻapitoa. O vaega na taua o le "tauiviga mo le alualu i luma," mo se faataitaiga, na faʻaaogaina e ala i auala na faʻaalia mai ai e le taʻaloga a le faʻasalalauga le "alualu i luma" i le lelei ma le taufaamatau. I lea tulaga, Savili Oi o se ata lafoia o suiga i suiga o le taulaga lea sa faailogaina "tulaga faaonaponei" ma i le taimi lava e tasi o se faamatalaga e uiga ia i latou e masani ona faavaivaia ai le le mautonu o tautinoga a le Self-Strength Literary Group.

    O le faʻaonaponei faʻaalia i totonu Phong Hoa na faailogaina i suiga vave, tekinolosi faʻavaomalo o sosaiete, suiga o sootaga vavalalata, ma le faʻatautaia lava ia. Na faʻaalia mai i le Europa le "vaʻaia" i le taimi nei, e le gata i lea, o le Vietnamese i tua. "Pe o le au faitau Vietnamese o nei tusi o loʻo masani i le fou fou mo le" modem "-talofa lava-Is e le manino. Atonu latou te ono fetaiaʻi ma le manatu o suiga i upu mới "ma le"Toa, "O nei mea uma e sili ona mafai ona faaliliuina o le"fou. "6 O le mea manino e faapea, o tagatanuu Vietnamese sa latou iloa sa latou ola i taimi o suiga tetele lea o suiga o fesoʻotaiga ma felauaiga, faapea foi fegalegaleaiga ma faʻamatalaga, na suia uma lava. E le gata i lea, sa i ai se lagona malosi o le i ai i se faigamalaga o suiga lea e le o iloa ai le taunuuga mulimuli. Na lagona e tagata oi latou o ni sui i nei suiga, o se lagona e leai se isi mea e sili atu ona malosi na faia nai lo le totonugalemu o le aufaipese ma le au faʻataʻitaʻiga o loʻo fesoasoani i faʻasalalauga fou o loʻo faʻaalia i le vaitau o le 1930.

... Faʻaauau ...

FAAMATALAGA:

  1. David Marr, "O se Pasifi mo le Taimi Nei: Intellectuals and the Media," i totonu Le taua a Vietnam: Malosiaga o le Suʻesuʻeina o Sosaiete, ed. EVV Luong (Lanham, MD: Rowman ma Littlefield, 2003), 261.
  2. Tavita Marr, Vietnamese Tradition i Tofotofoga: 1920-1945 (Berkeley ma Los Angeles: Iunivesite o California Press, 1981), 34; ma Marr, "A Passion for modernity," 261. E tusa ai ma fuafuaga a Marr atonu o lenei ata na avea ma sui o le numera o le Vietnamese tusitusi mai le na o le sefulu tausaga talu ai.
  3. Marr, "O Se Manatu mo le Taimi Nei," 261; Philippe Papin, "O ai ei ai le mana i totonu o le nuu?" I Vietnam Ua faailoa atu: French Scholarship i le Luasefulu-seneturi. Vietnamese Society, ed. Gisclc L. Bousquet ma Pierre Brocheux (Ann Arbor: Iunivesite o Michigan Press, 2002), 29; Neil Jamieson, Malamalama i Vietnam (Berkeley ma Los Angeles: Iunivesite o California Press, 1993), 102.
  4. Maurice Durand ma le Nguyen Tran Huan e faapea o Lý Toet o le mea fou lea a le tusisolo o Tú Mỡ ma na atiina ae i le 1927, o se tautinoga e faigata ona faʻamaonia. Tagai Maurice Durand ma Nguyen Tran Huan, O se Folasaga i le Vietnamese Literature, trans. DM Hawke (New York: Columbia Iunivesite Press, 1985), 119. Na faia foi e Lý Toet le tele o taimi i totonu Phong HoaSister's journal Ngày Nai [O nei Aso], e ui mo faamoemoega o lenei tusiga o le a ou taulai atu na o mea na tutupu i le taimi muamua.
  5. O le atoaga o le umi o manatu o le vaega e mafai ona maua i le "Tự Lực Văn Đoàn," Phong Hoa, Mati 2,1934, i. 2.
  6. Faʻatatau Faʻamatalaga, La Societe Vietnamese feagai ma le La Modemite: The tongan of the late nineteenth century of the Second World War [Vietnamese Society Faces Modernity: Tonkin mai le faaiuga o le senituri sefuluiva i le Taua Lua a le Lalolagi] (Paris: L'Harmattan, 1995), 139.

(Puna: Journal o Vietnamese Studies, Vol. 2. Mataupu 1. pps. 80-108. ISSN 1559-372X, elemene ISSN 1559- 3758. © 2007 e le Regents o le Iunivesite o Kalefonia. http: / Av \ vw.ucprcssjournals.coin / rcprintlnfo.asp.)

VAAI ATILI:
◊ Lý Toét i le Taulaga - Vaega 2
◊ Lý Toét i le Taulaga - Vaega 3
◊ Lý Toét i le Taulaga - Vaega 4
◊ Lý Toét i le Taulaga - Vaega 5

(Asiasi taimi 2,122, 1 asiasiga i aso nei)