CHỮ NÔM po o le muamua Vietnamese Tusitusiga ma Ona saofaga ua tuanai i Vietnamese tusitusiga - Vaega 1

Hits: 1486

Nguyễn Khắc-Kham*

    O le tele o mea (Filifili le 'script,' ma le igoa /nam 'south, Vietnamese') o le igoa na tuʻuina atu e le Vietnamese i se tasi o latou faiga muamua e lua o tusitusiga na fatuina e ala i le fesuiaiga o mataitusi Saina. Na taʻua faapea, e ese mai i le Chữ Hán po o le gagana Saina Han1 ma ia Chữ Nho poʻo le tusitusiga a le au atamamai faʻafeusuaiga Vietnamese. I le uiga mulimuli, o lona uiga o le faatemokalasi or tusitusiga mataga in Vietnamese masani.2

The Birth of Nom script**

   O le aso o lona mea fou e leʻi faʻamautuina i tua atu o finauga. Ae faimai foi Ngô Thì Nhsem 吴 時 任 (1726-1780) "o la tatou gagana a le Atunu'u na fa'aaoga tele mai Thuyên. "3 Thuyên sa Nguyen Thuyên 阮 詮, o se tagata atamai na soifua i le faaiuga o le seneturi sefulutolu, i lalo o le TrFun malo. “Na ia mauaina lona faailoga faafomai i lalo o le nofoaiga a le Emeperoa TrFun Thái Tôn 陳 太 宗 (1225-1257). I le tautoulu o le 1282, a o umia le tulaga o le Minisita o Faamasinoga, na tofia ai o ia e le Emeperoa. TrFun Nhân Tôn 陳 仁 宗 e tusi se savali i se korokotaila na sau i le Vaitafe Ulaula. Ina ua uma ona tuliesea e lana tusitusiga le manu, na faataga e le emeperoa o ia e sui le igoa o lona aiga Nguyen i Han , ona o se mea faapena na tupu muamua i Saina i le tusisolo-tagata atamai Han Yu 韓 愈 (768-824). O le tala fa'asolopito sa fa'atatau i Kâm đoeia ae Vits Tông-giám C''ng muc 欽 定 越 史 通 鑑 綱 目, b.7 p.26a4 e tusa ai, Han Thuyên sa poto i le tusitusi Shih fu, ma e toatele tagata na mulimuli ia te ia.5

    I luga o le faavae o nei mea moni, Han Thuyên sa fai mai o ia o le na faia le mea O le tele o mea. E faapena le manatu o P. O le Peletete6 ma H. Maspero. O le mulimuli na faasoa P. O le PeleteteO manatu, na ta'ua foi se maa na maua i totonu Ho Tành sơn, Ninh Bnnh itumalo, Vietnam i Matu.7 O lenei fa'ailoga sa i ai se tusitusiga na amata mai le tausaga 1343 ma e mafai ona faitau i ai le luasefulu igoa o nuu ma nuu Vietnamese i totonu. O le tele o mea.

    O le manatu o loʻo i luga e leʻi taliaina e aunoa ma se faʻaagaga e isi tagata atamamai. Nguyen van TVAEGA fa'apea O le tele o mea masalo sa i ai i le amataga i le faaiuga o le seneturi lona valu ina ua ta'u o le BVAEGA Kai Ðtuaii V''ng 布 蓋 大 王 (Tama ma tina o tagata) na tuuina atu e lona sui ma ona tagata i Phùng Hưng, o lē, i le 791, na ia faatoilaloina le kovana Saina i lena taimi ma faoa faamalosi le Puipuiga o Annam.8 E faapena foi le manatu o D''o Quseng Haa i lana Tala'aga puupuu o tusitusiga Vietnamese.9

    O le manatu lona tolu na siitia i le 1932 e se isi tagata atamai Vietnamese, Sở Cuồng, o lē na taumafai e faamaonia lenā mea O le tele o mea aso i tua mai Shih-Hsieh 士 燮 (187-226 TA.). O ana finauga na faalagolago lava i se faamatalaga a se tagata atamai fefiloi Vietnamese i lalo o le nofoaiga a le Emeperoa TSamoaLc, ua lauiloa i le igoa o Nguyen van San 阮 文 珊 ma le pseudonym o Văn-Ða cư-sĩ 文 多 居 士. I lana tusi ua faaulutalaina Ðtuaii-Nam QuVAEGAc-ngaʻao 大 南 國 語, na taʻua e lenei tagata atamai Shih Wang , o le tagata muamua lea na taumafai e faaliliu le Chinese Classics i le Vietnamese e ala i le fa'aogaina o mata'itusi Saina e fai ma fa'ailoga telefoni e fa'aliliu ai le gagana Vietnamese. Faatasi ai ma faigata o lo o tuuaia e feagai ma Shih Hsieh i ana taumafaiga, sa ia sii maia ni faataitaiga se lua: sui chiu 雎 鳩, (le osprey) ma yang tao 羊 桃, (tha carambola po o le willow peach), lea na te leʻi iloa po o le a le ituaiga manulele ma le ituaiga fua e ono fetaui i Vietnamese. So Cuong na sainia i Văn-Ða cư-sĩ's manatu, e ui na ia faanoanoa ona e leʻi tuʻuina atu e lenei tusitala se faʻamatalaga i lana faʻamatalaga. I le lagolagoina o lea tulaga, na ia tuuina atu ai faamatalaga nei:

1) I le taimi o Shih Hsieh, ina ua faia e le au Vietnamese muamua ni suʻesuʻega Saina, e mafai ona latou malamalama naʻo le gagana Vietnamese ma o latou faiaoga Saina atonu na faʻaaogaina ia mataitusi Saina e pei o le tutusa o latou leo ​​ma upu Vietnamese e aʻoaʻo ai le Vietnamese pe faapefea ona faitau nisi o mataitusi Saina. I le isi itu, talu ai e le mafai e leo Saina ma faailoga ona tusia uma upu Vietnamese, o le mea lea na taumafai tamaiti aoga Vietnamese e faʻatumu avanoa e ala i le tuʻufaʻatasia o vaega eseese o mataʻitusi Saina e fausia ai ni mataitusi fou e faʻavae i luga o ia mataupu faavae. o tusitusiga Saina e pei o Hsiai shêng, chiah chieh, ma hui-i. O le auala lea O le tele o mea e foliga mai na fuafuaina.

2) E lē gata i lea, Shih Hsieh o se tagatanuu o Kuang-Hsin 廣 信, o fea, e tusa ai ma le Ling wai tai ta 嶺 外 代 答, e Chu chu Fei 嶺 外 代 答, i lalo o le Sagi , sa i ai mai taimi sili ona mamao, o se tusitusiga faʻapitonuʻu e talitutusa lava ma Vietnamese O Le Noa. Mo faʻataʻitaʻiga, ([1] = laʻitiiti) ma le ([2] = filemu).

[lua]:  nom amio - laiti - holylandvietnamstudies.com    [lua]:  nom amio - filemu - holylandvietnamstudies.com

3) O Vietnamese e lua BVAEGA, tama ma Ova, tina e pei ona maua i le suafa mulimuli o BVAEGA-Kai ÐtuaiiV''ng faaeeina i luga Phùng-Hưng sa fa'asolopito o fa'amaoniga muamua mo le fa'aogaina o O Le Noa i le senituri lona valu. Mulimuli ane, i lalo o le Ðinh, Ðtuaii Co Vit, o le igoa aloaʻia o le Vietnam i lena taimi na aofia ai foʻi se uiga nôm Co. I lalo o le TrFun sa i ai se fa'aoga masani o O le tele o mea e pei ona molimauina i le faiga masani a le Minisita o le Faamasinoga na valaauina Hanh Khien , o lē sa masani ona tusia ni faamatalaga a le tupu i le Chữ nôm ina ia malamalama atili ai tagata.10

    O fa'aaliga uma e pei ona fa'amatala atu i luga o lo'o iai ni manatu lelei. Ae ui i lea, soʻo se tasi e lava le pule e faʻaaogaina e faʻamaonia i le aso na faia ai le Chữ nôm.

    Ae o le mea moni, O le tele o mea, e mamao mai le fuafuaina e se tagata i nisi o taimi i Vietnamese talafaasolopito, e tatau ona sili atu ona manatu o se oloa o le tele o seneturi o le maʻi ma le manino faʻamalamalamaga. O le fa'ai'uga sili lea ona talafeagai e tele na maua e le au sikola talu ai nei o lo'o feagai ma su'esu'ega O le tele o mea.

   E pei ona faamatalaina muamua, O le tele o mea e aofia ai le fetuutuuna'iga Vietnamese o mataitusi Saina nono. E tusa ai ma lea, o lana mea fou faatoa mafai ona iloa i se tulaga na lava le malamalama o tagata Saina i le lautele lautele i Vietnam.

    O le Vietnamese muamua na faʻatonuina le faʻaaogaina o mataitusi Saina o ni nai tagata atamamai faʻatauvaʻa. E faapena le tulaga i ai Lý-Tien 李 進, Li CFum 李 琴, Tr''Triang 張 重 (senituri lona lua TA). Mulimuli ane, o nisi o nei tagata atamamai na o mai e fai solo ma solo solo i le gagana Saina ina ua maeʻa faʻataʻitaʻiga Saina. E faapena le tulaga i ai Phùng Ðái Tri 馮 戴 知 o ana fatuga solo sa viia e le emeperoa o Saina Kao Tsu of Tʻang (618-626), Kh''o Công Phu 姜 公 輔 ose solo-solo o lo'o maua pea i tala fa'asolopito a Saina.11

    I le vaitaimi mai le Han i le Tʻang se O le tele o mea atonu na faia ni mamanu e fai ma sui o upu masani aemaise lava igoa o nofoaga, tagata ma suafa aloaia i Vietnam. E na o ni nai toega o nei taumafaiga na ola mai i le taimi nei.

    E faapena BVAEGA ma Ova tusia e ni mataitusi Saina se lua o la latou faitauga Vietnamese e tutusa ma leo o upu Vietnamese e lua tutusa.

   Mai le seneturi lona sefulu i le seneturi lona sefulutolu, e ui lava na toe maua e le au Vietnamese lo latou tutoʻatasi faaleatunuu mai Saina, o le gagana Saina na fiafia i taimi uma i se avanoa faapitoa e faʻamalosia e le faiga o suʻega a tagata lautele na faʻataʻitaʻiina i le faiga a Saina.12 Mo lena mafuaaga, na faʻaauau pea ona faʻaalia e le au atamamai Vietnamese o latou manatu ma lagona i le gagana Saina. E le gata o solo, tala fa'asolopito ma tala fa'asolopito ae fa'apea fo'i ma fa'atonuga a le tupu, fa'amanatuga i Tupu, tulafono, ma tulafono ma isi... na tusia i mata'itusi Saina. Ae ui i lea, o nei tusitusiga Vietnamese uma i le gagana Saina atonu e le tutusa ma tusitusiga a le au Vietnamese muamua o loʻo taʻua i luga. O le fomu o le Saina ae o le mea o le Vietnamese. I se isi itu, o ituaiga eseese o tusitusiga a Saina lea na taumafai ai le au tusitala Vietnamese o latou lima, o ni faʻatauga mautinoa mo tusitusiga Vietnamese o loʻo oʻo mai i totonu. Chaʻao Numera. E pei o le Numera tusitusiga e faapitoa le popole, o le faaaogaina aloaia o le lua Numera tagata BVAEGA ma Ova i le faaiuga o le seneturi lona valu ma lena o le Numera uiga Co i le seneturi lona sefulu o ni faailoga talafeagai o nisi o mamanu o Chaʻao Numera na fuafuaina e le Vietnamese i se taimi lata mai mai le valu i le seneturi lona sefulu.

   E le gata i lea o igoa e pei o BVAEGA, Ova, Co, o isi atonu na faia e uiga i vaitaimi tutusa e le gata i le phonetic ma e ala i le fa'aogaina o le gagana Saina. Mo se faataitaiga, Vietnamese upu moni mot (tasi), Ma ta (O a'u, matou) o lo'o tusia fa'asologa e mataitusi Saina ma a latou faitauga fa'aupu. upu a le gagana Vietnamese, ua, cTatay, ruong, bep o lo'o tusia fa'asologa e mataitusi Saina 耕, 稼, 田, 灶, ma a latou faitauga fa'atusa.13 E tusa ai ma isi mamanu sili atu ona mama o Chaʻao Numera e pei ona faia i luga o le faavae o mataupu faavae o tusitusiga Saina hui-i ma hsieh-shêng, masalo na faatoʻā faia mulimuli ane, masalo ina ua uma ona maua e le Sino-Vietnamese se foliga mautinoa.14

    I le aotelega, O le tele o mea e le'i faia i le po e tu'u i le lafoaia Han Thuyên mo le tusiaina o solo ma solo solo ae o lona faagasologa e tatau ona faalautele atu i le tele o seneturi e ala i le amata i se taimi lata mai mai le lona valu o seneturi ae leʻi oʻo i se tikeri o le maeʻa i lalo o le Tần . Na mulimuli ane faʻaleleia faʻasolosolo e ona tagata faʻaoga mai le Le, i le Nguyễn a'o le'i o'o i se fa'amautu fa'atatau i se solo fa'amatala umi ta'uta'ua e pei o Kim Vân Kiều 金 雲 翹 ma Lâc Vân Tiên 蓼 雲 仙 etc ...

… Faaauau i le vaega 2…

VAAI ATILI:
CHỮ NÔM po o le muamua Vietnamese Tusitusiga ma Ona saofaga ua tuanai i Vietnamese tusitusiga - Vaega 2.
CHỮ NÔM po o le muamua Vietnamese Tusitusiga ma Ona saofaga ua tuanai i Vietnamese tusitusiga - Vaega 3.

FAAMATALAGA:
1  Việt Hán Từ Ðiển Tối Tân 越 漢 辭 典 最 新, Nhà sách Chin Hoa, Saigon 1961, itulau 549: Nôm = 喃 字{意 印 < 南 國 的 字 >}. 
2  Việt Nam Tự Ðiển, Hội Khai-Trí Tiến-Ðức Khởi-Thảo, Saigon Hanoi, Văn Mới 1954. 370: Nôm = Tiếng nói thông thường củt Nam Việt 
3  Ngô Thì Nhậm 吳 時 任, Hải Ðông chí lược " 海 東 誌 略 ". 
4 Nguyễn Ðình Hoà, Chữ Nôm, The Demotic System of Writing in Vietnam, Journal of the American Oriental Society. Volume 79, Numera 4, Oke. Tes. 1959. itulau 271. 
5  阮詮海陽青林人善為詩賦人多效之後為國音詩曰韓律者以此 [O Nguyen Thuyen o le itumalo o Thanh Lam, le itumalo o Hai Duong, sa lelei i solo, e toatele tagata na faataitai ma mulimuli ane tusia le solo a le atunuu.] ( 欽定越史通鑑綱目). 
6  P. Pelliot, “Première étude sur les sources Annamites de l'histoire d'Annam.” BEFO t. IV, itulau 621, faʻamatalaga. 
7  H. Maspero, “Etudes sur la phonétique historique de la langue Annamite. Les initiales” BEFO, t. XII, no 1, itulau 7, fa'amatalaga 1. 
8  Nguyễn Văn Tố “Phan Kế Bính Việt Hán Văn Khảo, Etudes sur la littérature Sino-Annamite 2 teuteuga. "(Hanoi, Editions du Trung-Bắc Tân Văn, 1930 i le 8, 175 p.) BEFO, t. XXX, 1930, Nu. 1-2 Janvier-Juin, itulau 141-146. 
9  O le tele o lena mea, Việt Nam Văn-Học Sử-Yếu, i le lần thứ bảy, Bộ Quốc Gia Giáo Dục, Saigon 1960 itulau 101. 
10  Sở Cuồng, “Chữ nôm với chữ Quốc Ngữ.” Nam Phong, No 172, Mai 1932, itulau 495-498. 
11  Nguyễn Ðổng Chi, Việt Nam Cổ Văn Học Sử, Hàn Thuyên, Hanoi, 1942, itulau 87-91. 
12  O le ulua'i sauniga o le su'ega a tagata faigaluega lautele i Vietnam mai le 1075 i lalo o Lý Nhân Tôn (1072-1127). Tagai Trần Trọng Kim, Việt Nam Sử Lược, i le lần thứ Nhất Trung Bắc Tân Văn, Hanoi 1920, itulau 81. 
13  Nguyễn Quang Xỹ, Vũ Văn Kính, Tự-Ðiển Chữ Nôm, Trung Tâm Học Liệu, Saigon 1971. 
14  H. Maspero, “Le dialecte de Tch'ang Ngan”, BEFO, 1920. Mineya Toru, 三根谷徹, 越南漢字音の研究 [Nghiên cứu âm đọc chữ Hán ở Việt Nam], 東洋文庫, 昭和 47  3 masina 25.

FAAMATALAGA:
Nguyễn Khắc Kham (23/12/1910, Hanoi – ), igoa peni Lãng Xuyên ma Lãng Hồ, Polofesa Emeritus, o loo umia se Laisene ès-Lettres (Sorbonne, Farani, 1934) ma se Laisene en Droit (Faculty of Law, Pale, 1934), aʻoaʻo i Gia-Long, Thăng-Long, Văn-Lang, Hoài-Ðức (Aoga Maualuga tumaoti), ma Chu Văn-An (Aoga Maualuga a le malo) i Hanoi (1937-1946), faiaoga i le Iunivesite o Hanoi, Faculty of Letters (1952-1954), ma Pétrus Ký ma Chu Văn-An (Aoga Maualuga a le malo) i Saigon, polofesa i le Iunivesite o Saigon, Faculty of Letters and Faculty of Pedagogy (1954-1967), sa avea ma polofesa asiasi i le Tokyo University of Foreign Studies (1967-1973), galue o se Tagata Su'esu'e Asiasi i Ostasiatisches Seminar, Frankfurt (1966-1967), ma le avea ma Fa'atonu Fa'atonu o le Inisetiute mo Su'esu'ega Fa'asolopito; Faatonu o Mataupu Faaleaganuu; Failautusi Aoao o le Vietnamese National Commission mo UNESCO; Fa'atonu o le National Archives and Libraries, na fa'amanuiaina le Medal Education and Culture Medal e le Vietnamese Ministry of Education, sa avea ma sui o le Komiti Faufautua o Asia i Sautesasae, o le International Quarterly, Southern Illinois University (SIU) i Carbondale (1969-1974), na sosoo ai ma le Research Associate i le Center for South and Southeast Asia Studies ma le Center for Southeast Asia Studies, Iunivesite o Kalefonia i Berkeley (1982-1991), sa avea ma sui o le ISA (Tagata A'oga Tuto'atasi o Asia, o se fa'alapotopotoga fa'apolofesa e leai ni tupe mama, e le fa'aituau), Berkeley, Kalefonia i Amerika (1982-2000), ma se sui o le Komiti Faufautua i le Inisetiute o Vietnamese Studies, Garden Grove, Kalefonia (1982-aso).

** O le ulutala o vaega, tusitusiga tetele ma foliga foliga sepia na faʻatulagaina e Ban Tu Thu - nai lodiavietnamhoc.com
'Punavai: Inisitituti o Sino-Nom suʻesuʻega.

BAN TU THURU
03 / 2020

(Asiasi taimi 3,536, 1 asiasiga i aso nei)