TEKONI O TAGATA FAʻATELE - Faʻalauiloaina o seti o pepa - Vaega 2

Hits: 710

HUNG NGUYEN MANH
Polofesa Lagolago, Doctor of History
Nick igoa: Se solofanua ato i le iunivesite
Igoa Pen: āviʻiviʻi

… faaauau…

2.1 Igoa sa'o o le tusitala o le galuega ma ona fa'asalalauga

2.1.1 Ole galuega su'esu'e lea e fa'aulutalaina: "Faʻamaumauga o le Annamese People by Henry Oger" e aofia ai pepa na aoina i Midland o North Vietnam, aemaise i Hanoi i tausaga 1908-1909.

2.1.2 O le galuega atoa ua fa'ataunu'uina i lalo o ni faiga fa'asalalau e lua:

     a. Se seti o tusi ua faaulutalaina "Folasaga Muamua i le Suesueina o le Tomai o Tagata Annamese" (1) – O se tala i le olaga faaletino, faatufugaga ma alamanuia a tagata o Annam.

     b. Ose album o lo'o iai le silia ma le 4000 ata vali fafie, e fa'aigoaina fo'i “Tekinolosi a le Anamese” (2) lea e taʻua e Henri Oger: “O se Encyclopaedia o meafaifaaili uma, ipu, ma taga uma i le olaga ma galuega taulima a le Tonkinese Annamese”.

_________
(1) HENRI OGER - Fa'atomuaga lautele i le Su'esu'ega o le Fa'atekonolosi a tagata Annamese - Fa'amatalaga e uiga i le olaga faaletino, faatufugaga ma alamanuia a tagata o Annam - Geuthner, Librarian and Editor.Jouve and Co. Printers - Editors - Paris.

(2) HENRI OGER - Faʻataʻitaʻiga a tagata Annamese - O se Encyclopedia o meafaifaʻaili uma, ipu, ma taga uma i le olaga ma galuega taulima a tagata Tonquinese-Annamese - Pepa o aso taʻitasi o French Indochina -114 Jules Ferry St. - Hanoi.

Fig.15: Fa'atomuaga lautele ile su'esu'ega ole TECHNIQUE OF THE ANNAMESE PEOPLE - Ose tala ile meafaitino, o faatufugaga ma alamanuia a tagata o le igoa e HENRI OGER

2.2 Fa'amatalaga e uiga i le seti o tusi ua fa'aulutalaina “FOTOMUAGA AO ATU I LE TEKNIKINI O LE TAGATA TAGATA IGOA” (ata. 15)

2.2.1 O se seti o tusi na tusia i le gagana Farani e Oger ma lomia i Pale i le 200 kopi. E tofu i latou ma itulau e 159 (Na faia e Oger se mea sese i le itulau o le itulau ona e na o le 156 itulau), ma ata e 32. I totonu o itulau e 156, e 79 oi latou o lo'o fa'atatau i auala galue, fa'aaliga, fa'asalalauga, tufuga fa'ale-nu'u ma gaioiga o le olaga i aso uma; 30 fa'atatau i fa'asinomaga e feso'ota'i ma metotia lautele, metotia fa'aSaina, ta'aloga, (fig. 16) ma meataalo, o le 40 o ia mea o loo i ai mea o loo i ai ma faamatalaga o papatusi taitasi i le Album ma le Anotusi Lautele.

Ata 16: O LE TIKA UA PUEINA LE PUA (O le ta'aloga a tamaiti o le sapoina o le puaa).
O tamaiti o loʻo tutu faʻataʻamilomilo ma se tasi oi latou i totonu e fai o se puaa,
o le isi e pei o se taika i fafo

2.2.2 I le vaega o loʻo faʻaalia ai tufuga faʻale-aganuʻu - o se tasi o vaega o mea autu o le tusi - na faʻamatalaina e Henri Oger le tele o galuega taulima e pei o le lacquer, suʻi, faʻapipiʻiina o penina, togitogi laupapa, fai pepa ma isi galuega taulima, manatu e Oger e mafua mai i pepa e pei o le: parasol ma le fan making, ata valivali, tusi-lomitusi. Ona tagofia lea e H.Oger se numera o “Alamanuia a le atunuu” e pei o le fausiaina o fale, felauaiga, lalaga ie (fig. 17), lavalava, vali, fale gaosi oloa, gaosiga o araisa, fai pa'u araisa, fagota ma le gaosiga o tapaa...

Fig.17: LAlaga

2.2.3 O le feagai ai ma galuega taulima a le atunuu, H.Oger ua gauai atu ma mataala i le matata faapitoa. Na te faamaumauina gaioiga taitasi, taga taʻitasi, ituaiga o meafaifaʻaili, ma sa i ai ni faʻamatalaga e uiga i meafaitino, tulaga lelei, mataupu, tulaga faigaluega, faʻatau oloa, ma faʻatusatusa i oloa a Iapani, Saina ... I se aotelega, na faʻasalalau e H.Oger le ola o le tele o meataulima i lena taimi e ala i lona lava manatu e le mafai ona aloese mai le manatu faapito, ma ausia ai iloiloga masani e faʻatatau i le tautuaina o le pulega Farani. Sei o tatou faitau i nai fa'amatalaga nei:

    a. “O le tele o tagata matau na nonofo i Annam e masani ona latou tusia i latou tusi o le Journey's diary e faapea: o pisinisi uma e foliga mai e toetoe lava a leai ma e le taua i Annam. Ma e masani ona latou fai mai e faapea: e le tatau ia i tatou (o Farani) ona manatu faatauvaa i le sao o tagata tufuga o le atunuu i le tamaoaiga o loo tatou mananao e faasalalau i totonu o lenei atunuu”.

   b. Na matauina e Oger. "O le au faifaatoaga Vietnamese e le tau ola i se olaga faigata i le gasologa o le tausaga, i se isi itu e masani ona umi aso malolo. I aso paganoa faapena, o le a potopoto faatasi le au faifaatoaga ma galulue o ni guilds a tagata faigaluega (fig. 18) ma o oloa gaosi o le a avea ma faʻaopoopoga tau tupe e le mafai e galuega totō araisa ona maua mo i latou, aemaise lava i le ituaiga o araisa Indochinese”.

Ata 18: LE GUILD A LE TUMUFUA LACQUER

     c. O le a le guild a tagata faigaluega? Fai mai H. Oger: "O le guild e aofia ai ni manatu autu se lua: o tagata faigaluega e faigaluega i le fale mo se pule, ma o lenei pule e sau i fale o tagata faigaluega e aoina a latou oloa".

     d. I se isi mataupu ua tusia e H. Oger:

     “O Vietnam ose atunuu e tele naua vali, ma o le vali i Matu e sili ona taugofie. O le mea lea, o mea uma e faʻaaogaina i aso uma e ufiufi i se vaega o vali, e puipuia ai i latou mai le vevela vevela e mafua ai ona vave faʻaumatia mea laupapa (fig. 19). O le vali ua gaosia e le gata ina fa'aoga i uta, ae o lo'o avanoa fo'i i ni vaega tetele mo le aufaioloa iloga i Canton e fa'aulufale mai i totonu o lo latou atunu'u”.

Ata 19: LACQUERWARE

   e. O le faia o se manatu o vietnamese lacquerware i lena taimi, ua manatu Oger e faapea: "O le lacquering technique a Vietnam e le maaleale ma atamai e pei o Iapani. O le Vietnamese naʻo le faʻasalalauina o se vali faʻapitoa faʻapitoa i luga o mea laupapa poʻo bamboo, na muai solo lelei, ma faʻaaoga le omea lelei e faʻafefe ai mea leaga, ma faʻatau atu oloa lacquer i tagata matitiva. Mo lena mafuaaga, o mea faitino o loʻo ufiufi i lena vaega o vali sa masani ona paʻu ma pipii"

    f. I le feagai ai ma le mataupu teuteu, ua manatu Oger o le lacquerer Vietnamese na o le nono mai. “Sino-Vietnamese faailoga” e pei lava o le lalagaina, “o loo i lona tulaga le tele o mataupu faaulufale mai Saina lea na ia faʻafefiloi faʻafefe”. Mulimuli ane, ua talitonu Oger e le taumafai le lacquerer Vietnamese e suʻe ni mataupu teuteu fou. "Mai tuaa e oo atu i suli, na latou tuufaasolo atu i le tasi ma le isi na o le tele o mataupu na iloa e se tagata e le iloa i le taimi ua tuanaʻi e ala i le faʻatonuga"

     I se isi mataupu, e mafai ona tatou vaʻaia na gauai tele atu Oger i ituaiga eseese o mea faigaluega ma taga ...

  g. “O le fa'avaa lalagaina o se ituaiga fa'aoga faigofie. Ole fa'avaa fa'afa'afa'afa lea e fai ile ofe (fig. 20). E tuu i luga o moega tolauapi e lua, ma o le fasi silika o le a tuu i totonu. E fa'amauina e tagata le fasi silika i ni filo laiti e fa'ata'amilo i le fa'avaa ofe. E tusa ai ma le mamanu faʻapipiʻi, ua uma ona tusia muamua i luga o pepa annamese, o se ituaiga o pepa mama ma lelei. E tu'u le fa'ata'ita'iga i luga o se fa'alava fa'alava fa'alava, ona fa'afolafola lea e le tasi i ona luga se pepa araisa manino po'o se fasi silika. I le faʻaaogaina o se pulumu peni, e faʻafeiloaʻi tonu e le tagata lalaga le mamanu i luga o le fasi siliki. I le mataupu o le su'esu'eina o mea moni o lo'o feagai ma le tusiata o lo'o gaosia ni ata vali a tagata, o le a tatou toe feiloa'i (fa'aFalani) ma le auala atamai lea e mafai ai e se tasi ona toe gaosia e fa'avavau".

Ata.20: FA'A'I LILI

     h.“O le galuega a le tagata lalaga (fig. 21) e manaʻomia ai le galue malosi ma le gaogao ma le atamai nai lo le atamai. O le mafuaaga lena e masani ona faafaigaluegaina ai e se tasi alii ma tamaitai talavou, ma o nisi taimi o tamaiti e faia le galuega. O le galuega e tatau ona faia o le toe faia o le mamanu ma filo lanu eseese. O le tagata lalaga e nofo i luma o le faavaa, ma ona vae e faʻaloaloa i lalo. Na te u'u sa'o le nila i luga o le fasi silika ma toso mau le filo ina ia aua ne'i fa'avaivai. O le auala lea e tausia ai le lalagaina i foliga lelei ma tumau. O loo iai i ona tafatafa le lamepa, auā e ao ona galue o ia i le ao ma le po e faafetaiaʻia le tele o faatonuga.

Ata 21: O LE LILI

     Le lamepa lenei (fig. 22) e aofia ai se fagu vaitusi 2-sene e tumu i le suauu, o loʻo i lona ogatotonu se vavae. E galue le tagata lalaga vietnamese i lalo o lenei moli emoemo e matua asu ma manogi. O le mafuaaga lena, e faigofie lava ona tatou iloa e le o maua ni tagata matutua o galulue e fai lalaga – ona e masani ona faafaigaluega tagata matutua e galulue i isi galuega taulima a tagata Vietnamese.

Ata 22: O LE LALAMIGA (faia i se ulo vaitusi, tau: 2sene)

2.3 E uiga i le album “TEKNIKO O LE TAGATA ANANAMESE (Vietnamese)” (Fig.23)

2.3.1 Galuega fa'amaumauga e fa'atatau i ata tusi ma nofoaga o lo'o fa'apolopolo

    a. O se seti o ata tusi lea e tusa ai ma a matou fuainumera e aofia ai 4577 tagata-vali (1), 2529 i latou o loo feagai ma le tane ma le laufanua, ma le 1049 i totonu o nei 2529 atavali o loo faaalia ai foliga o tamaitai; a o isi ata vali 2048, latou te toe gaosia mea faigaluega ma mea faigaluega.

    b. O le seti o lo'o teuina i le Faletusi a le Atunu'u o Hanoi e aofia ai voluma e 7 e le'o tutusa ma o lo'o i ai le numera fa'ailoga HG18 - o le seti muamua na teuina i lalo o le numera G5 o le Faletusi Tutotonu o Hanoi - O lenei faletusi na faia i le microfilmed ia Aperila 1979, i lalo o le numera numera SN/805 ma le umi e 40 mita 70 senitimita.

Ata 23: TE'AOGA O LE ANNAMESE (Vietnamese) Tagata saunia e HENRI OGER
- O se Encyclopaedia o meafaifaaili uma, ipu, ma taga i le olaga ma galuega taulima a le Tonkinese Annamese People

     O le isi seti o loʻo teuina e avea ma faʻamaumauga i le General Sciences Library o le taulaga o Ho Chi Minh - o se faletusi sa avea muamua ma vaega o le faletusi a le Ofisa o le French Resident Superior - i lalo o le numera numera 10511 - o lenei seti na faʻataʻitaʻiina mo le taimi lona lua i le 1975, ma fusia i ni voluma se lua.

   Muamua, o le seti lava lea sa i ai i lena taimi o voluma e 10, na pueina e le Archeology Institute i lalo o le numera code VAPNHY i le aso 24 o Me, 1962 (2) i le Alpha Film Enterprise i Saigon muamua. Peitaʻi, e leai se itulau e 94 i lenei ata tifaga ma e lua itulau e 95 (ona o se faaletonu faʻapitoa).

     c. O loʻo iai foʻi se voluma uiga ese e 120 itulau faʻapipiʻi, o loʻo teuina i lalo o le numera numera HE 18a, lea na faʻapipiʻiina i lalo ole numera numera SN/495 ma le umi o le 5m5, ma o loʻo i ai le faʻamaufaʻailoga a le Indochina Central Library lea e mafai ai e se tasi. vaai i le numera 17924.

     - O le seti lea o lo'o teuina e avea ma fa'amaumauga i le Faletusi a le Atunu'u o Hanoi. E tatau ona gauai atu i ai o le mea moni e faapea i le tulimanu taumatau o le itulau muamua, o loo tusia ai se faapaiaga e le tusilima a H. Oger lava ia, ma faapaiaina ai le tusi ia Kovana Sili Albert Sarraut lea e faitauina faapea:

    “E ofo atu ma le fa’aaloalo i le Kovana Sili Albert Sarraut e totogi atu la’u aitalafu o le agaga fa’afetai mo le silasila alofa mai o lau Afioga i a’u galuega su’esu’e. (3). Aai o Vinh, Mati…, 1912. Henri Oger”

   d. Matou te le maua se avanoa e saili ai e uiga i ai mai isi punaoa, aemaise lava i Pale, ae, i le laumua o Farani, Polofesa Pierre Huard (4) ua i ai faʻamaoniga e faʻapea:

    "O lenei galuega na lomia i Vietnam e leʻi mulimulitaʻia soʻo se faiga e teu ai puletaofia, o le mea lea, e leai se kopi e tasi na teuina i le National Library i Pale. Ae ui i lea, faafetai i le malamalama agalelei o pulega Vietnamese (o Saigon muamua), ua ou maua se kopi kopi mai le kopi autu i lalo ole numera numera 10511 o le Faletusi o le Cochinchinese Resident Superior's Office. 

    O le "École Française d'Extrême-Orient" o loʻo iai foʻi se kopi faʻafetai i le fesoasoani a le Photographies Service- Central Department of Documents e faʻatatau i le National Center for Scientific Research (CNRS)"

     O le galuega a H.Oger sa togitogia i laupapa ma sa faia foliga o tama'i fafie e mulimuli ane lolomi i luga o pepa laisa lapopoa. (65x42cm); o ona itulau e 700 ua faatulagaina ma le le mautonu ma le le mautonu, o itulau taitasi o loo i ai pe tusa ma le 6 atavali, o nisi oi latou ua faanumeraina i fuainumera Roma, faatasi ai ma talatuu i mataitusi Saina, ae o ia mea uma e le lelei le faatulagaina. Ole numera o kopi fa'asalalau e matua fa'atapula'aina: na'o le 15 seti ma le leo ese e tasi. O seti ta'itasi ua fusifusia i le 7, 8, po'o le 10 fascicles. I le taimi nei, e naʻo le lua seti ma le tasi le voluma ese i Vietnam (5).

2.3.2 Faavasegaina o vaega eseese o mataupu (E tusa ai ma le saunoaga a H.Oger)

     a. I lenei album, na vaevaeina e Henri Oger mataupu i ni vaega autu se fa o mataupu: o le tolu muamua o pisinisi e tolu. (olaga faaletino), ma o le mea mulimuli o le olaga patino ma le lautele (ola faaleagaga).

1. Le alamanuia tusi ata mea mai le natura.

2. Le alamanuia o lo'o fa'agaioia mea e maua mai le natura.

3. Le alamanuia o lo'o fa'aogaina meafaitino gaosi.

4. Olaga masani ma le Tumau.

     d. E tusa ai ma le alamanuia tusi ata mea mai le natura, na maua ma aoina e Oger 261 ata tusi (6) ma faʻaauau ona faʻavasegaina i latou i ni vaega laiti se 5, lea e maua ai e le faʻatoʻaga le tele o ata tusi, ona oʻo mai ai lea o isi vaega e pei o felauaiga, seleselega ma le seleseleina, tulimanu. (fig. 24), fagotaina o i'a.

Fig.24

__________
(1) Ua matou fa'ate'aina kopi fa'alua ma kopi o lo'o fa'aalia ni meafaifa'aili laiti tele e le mafai ona fa'ailoa manino.

(2) a. Ua matou iloa o Mr. Phan Huy Thúy, o se tagata suʻesuʻe faaleaganuu ma o se sa avea muamua ma ofisa ulu i le Archaeological Institute, na gauai atu i lena seti o ata tusi ma auina atu le microfilm i le Iunaite Setete. (i le 1972) ia fa'atupuina i ni isi kopi. Peitai, ona o le taugata tele o le tau, e lei taunuu lona faamoemoe e auina atu ia kopi i aoga faapolofesa uma ma aoga faatufugaga. Mulimuli ane, na fa'aogaina e le Iunivesite o Vạn Hạnh lea ata mata'itusi e fa'atupuina i ni ata laiti e lafo i tagata fa'apitoa i uta ma fafo. O le tagata suʻesuʻe o Nguyễn Đôn sa vave ona fesoʻotaʻi ma lenei ata tifaga.

    b. I Pale, o tagata suʻesuʻe taʻutaʻua e pei o Messrs. Hoàng Xuân Hãn, Nguyễn Trần Huân, ma Pierre Huard masalo sa i ai le microfilm ua taʻua muamua.

(3) A Monsieur le Gouverneur Général Sarraut e fa'aaloalo i le fa'aaloaloga i le bienveillant intérêt qu'il veut bien apporter à mes études.Vinh le … Mars 1912. Henri Oger.

(4) PIERRE HUARD: O se Farani Orientalist, tusitala faatasi ma le Orientalist Maurice Durand o le galuega lauiloa ua faaulutalaina. “Aoao e uiga i Vietnam (Connaissance du Vietnam)”, lomia i le 1954 i Hanoi. PIERRE HUARD - Le pionier de la technologie vietnamienne (O le paionia i tekinolosi vietnamese) – Henri Oger – BEFEO – TL VII 1970, itulau 215,217.

(5) Ua matou fesootai ma nei seti e lua i faletusi tetele e lua: O le Faletusi a le Malo o Hanoi (i le 1985) ma le Saigon National Library (i le 1962).  O lenei seti mulimuli o loʻo teuina pea e avea ma faʻamaumauga i le General Sciences Library i le taulaga o Ho Chi Minh (Ua tatou toe vaai i ai i le 1984).

(6) O nei fuainumera ua maua mai i a tatou lava fuainumera.

VAAI ATILI:
TEKONI O TAGATA FAʻATASI - Vaega 1: Na faʻafefea ona maua ma faʻaigoa lenei seti o pepa?

BAN TU THU
11 / 2019

(Asiasi taimi 3,237, 1 asiasiga i aso nei)