BAC LIEU - Cochinchina

Hits: 658

MARCEL BERNANOISE1

I. Faʻafanua Faʻafanua

     O le itumalo o Baclieu [Bạc Liêu] e tu i le va o le 8 ° 30 ma le 9 ° 30 latitude i matu, ma le 102 ° 20 ma le 104 ° le loloto i sasaʻe. E noatia i matu e le itumalo o Soigaoi [Sóc Trăng] ma Rachgia [Rạch Giá], i le itu i saute e le Sami i Sasae, i sisifo i tafatafa o le Gulf of Siam, ma i sasae foi i tafatafa o le Sami i Sasae. E ufiufi ai le vaega eleelea o le 720.000 hectares ma e 179.316 le faitau aofai o tagata, e pei ona taua i lalo: French ma naturalized French 107; isi Europa 2; afa afa Falani mataupu 66; Annamites mai Cochin-Saina 131.877; Annamites mai Annam [Nam Nam], Tonkin ma Kemupotia 1.328; Minh Huong [Minh Hương] 11.094; Saina 9.285; Cambodia 25.452; Mala 55; Initia 56, o se aofaiga e 179.316 tagata. O le itumalo e faʻafeinuina e le Rach Baclieu [Rạch Bạc Liêu], o le Rach Mythanh [Rạh Mỹ Thanh], o le Rach Cai Huu [Rạ Cái Hữu] ma le Camau [Cà Mau] alavai. E lima auala autu i le itumalo: Muamua mai Baclieu [Bạc Liêu] i le sami i le itu i Antrach, le lua mai Baclieu [Bạc Liêu] i Talafatu [Moke Thnnh] e le nuu o Vinhchau [Vnn Châu], o le Baclieu [Bạc Liêu] auala i Gia Hoi [Gia Hongi], le Baclieu [Bạc Liêu] auala i Phong Thanh [Phong Thnn] (Giarai [Gia Rai]) i luga o le alatele o Camau, le auala o Baclieu i Soctrang (49 kilomita). E leʻi leva atu le ala i Phong Thanh Camau [Cà Mau] ua maeʻa. Le mamao mai Baclieu [Bạc Liêu] i Saigon [Sài Gòn] i le auala colonial N ° 16 e 270km. O le itumalo o loʻo faʻaaogaina foi e vaʻavaʻa o le "Faʻatau Vaʻalele". Baclieu [Bạc Liêu] o se tasi o nofoaga sili ona taua o araisa i sisifo. Faʻatasi i Baclieu [Bạc Liêu] o le tuuina atu o Camau [Cà Mau]… tu i le itu i saute o Cochin-Saina, ma faʻaumatia i matu e Rachgia [Rạch Giá], i le itu i saute e tafatafa o le Sami i Sasae, i sasae i le itumalo o Baclieu [Bạc Liêu], ma i sisifo i tafatafa o le Gulf of Siam. O motu o Poulo Obi, i le itu i saute o le pito i luga o le peninsula, e faʻalagolago i le faʻafanua i le itumalo o Baclieu [Bạc Liêu]. E le o nonofo i latou. Ua ufitia i vaomatua o loʻo i ai ni fua taua. Ua fausia se falemalama e mafai ai e le au faalua ona faaluaina lenei manatu i Camau [Cà Mau] e aunoa ma se lamatiaga. O le lautele o le fanua, e tusa ma le 40.000 hectares e taua. O le tulaga lautele o le atunuu o le tele o le eleʻele, ua ufitia i vaomatua o "Tarama"[Trầm] ma le"Gia"[Giʻa], o le gaosia o pi-solo ma le meli, po o le tele, avanoa e leai ni mea, e fesootai iinei ma i ai iina i vaituloto leaga. Le palapala, lea e sili atu ona lata mai nai lo le delta o le Mekong [Mê Kông], na faia e ala i le solomuli malie o le vai o le Gulf of Siam. O lenei gaioiga o vai fetafeai e le o se mea sese, ona o le va o mea mulimuli o le Bassac ma i latou o le Vaitafe, o loo i ai se popolega ogaoga, e masani lava i lalo o le vai, o se ituaiga vai e masani ona aoina mai vai suavai mai vaitafe i le i saute-sasaʻe Monsoons. O lenei vasa, o loʻo ufitia i le "Tarama"O vaomatua [Trầm] ma e mafai ona faatusatusa i" Laufanua o Jones "e taua tele e tagata tagatanuu"Lang-Bien"[Lặng Biển] (le sami filemu). O iinei e maua ai e le tasi ia punavai o vaʻalele lelei e vavalalata ai le peninsula ma o loʻo i ai le fesoʻotaʻiga maualuga o le gataifale. Camau [Cà Mau] sili ona taua. O le mea e leaga ai, o nei vaitafe, faatasi ai ma a latou vai lanu uliuli mai le faaleagaina o mea leaga o le vaomatua, ua faatumulia i le pulu, lea e faasolosolo lava ona avea ma pa puipui i le gutu o vaitafe. O le matafaga e foliga mai e afaina i oneone. Le tau o Baclieu [Bạc Liêu] e maloloina. I le latalata i le sami (4km i se laina saʻo) e vevela le vevela i se savili i le tausaga atoa. E le gata i lea e le mafai ona taʻua le Camau [Cà Mau]. O nisi o vaitafe leaga i vaega eleele o le peninsula, i le faaiuga o le vaitau o Monsoon, o fiva fiva.

II. Pulea Mataʻitusi

     O le itumalo o Baclieu [Bạc Liêu] ua vaevaeina i itu e fa, poʻo vaega o le pulega: Camau [CA Mau], Giarai [Gia Rai], Vinhloi [Vnn Lợi] (o le taulaga sili) ma Vinhchau [Vnn Châu]. Itumalo o Camau [Cà Mau] o loo i lalo o se sui o Europa, o isi e puleaina e le Doc Phu Su [Ủc Phủ Sứ], Phu [Phủ] po o le latou sosola [Huyện]. E ese mai i le taulaga autu o Vinhloi [Vnn Lợi], ei ai isi nofoaga e tatau ona asiasi i ai. O nuʻu ia o Vinhchau [Vnn Châu], o se nofoaga mauoa, e nofoia e tagata o le canton o Faafetai [Thianh Hưng], Laihoa ma ona togalaau lelei, matafaga o Loʻu Thanh [Mane Lona], Longthanh [Long Time], Hoabinh [Hoê Bình], o se nuu ua avea ma aso sili ona lelei, Anxuyen [Se Xuen]] (ogatotonu o Camau [Cà Mau]) lea e mafai ai e se tasi ona faamemelo i le matafaga tele o vaitafe o  Pese Ong Doc [Sông Ông Đốc], ma isi.

III. Tamaoaiga Geography

     Ua tupu le vine i luga o le tele o eleele e mafai ona faʻaaoga mo lenei faʻamoemoe. O le taulaga o Camau [Cà Mau] ei ai se fefaʻatauaʻiga taua tele i le gataifale Bangkok [Talofa Kốc], Hainan [Hān Nam] ma Singapore. Camau [Cà Mau] e ofoina atu avanoa sili mo aganuu vavao, o le meli ma le bees-wax o loo maua i le tele o aofaiga ma avea ma se pisinisi taua. Ae o le faateleina o le faamamaina o le eleele, o peʻa o loʻo o ese atu i lenei itumalo mo vaega sili atu ona faʻaogaina. O le malala o Camau [Cà Mau] e matua manaomia, ma ua manatu o le sili lea ona lelei i Cochin-Saina. O aofaiga taua e auina atu i luga o le kolone, e oʻo lava i Cambodia. Le Camau [Cà Mau] o le galuega e tusa ma le 50.000 tone ma faʻafaigaluegaina 400 fini piliki e galue ai Saina ma Annamites. Camau [Cà Mau] e fausiaina foi i le tausaga le 5.000 kupita mita o ituaiga paʻu feololo ma 6.000 CM o le tan mai le tele o togavao eseese. O faigafaiva e taua tele ma e aofia ai le tele o fefaʻatauaʻiga faʻatasi ma China. Mulimuli ane, o le gasegase na gaosia i le nuu o Tan Duyet [Tân Duyệt] e matua manaʻomia. O lenei gaioiga e na o tamaitai ma teineiti lava, ma o le a le mafai ona faalauteleina, i le isi itu, e faaitiitia pe a faʻamamaina le eleele, ma saunia mo le galueaina. O manu lava ia e tasi o loʻo maua iinei e pei o isi mea i totonu o Cochin-Saina puaa ma pafalo, ma e seasea lava ona vaaia povi. E tele taaloga i le itumalo o Baclieu, tigers, poarisa vao, leal, pelicans, hares, duck, manulele, maunu, herons. O loʻo i ai i totonu o cantons o loʻo i ai le tele o fanua faʻatau Faafetai [Thanh Hoá] ma Faafetai [Thạnh Hưng], ma i le canton o Umi umi [Tausaga umi] (Herons, pato).

BAN TU THURU
1 / 2020

FAAMATALAGA:
1: Marcel Georges Bernanoise (1884-1952) - Painter, na fanau i Valenciennes - o le itu pito i matu o Farani. Aotelega o le olaga ma galuega:
+ 1905-1920: Galue i Indochina ma vaaia le misiona i le Kovana o Indochina;
+ 1910: Faiaʻoga i le Far East School o Farani;
+ 1913: Suesueina o aganuu ma le lolomiina o le tele o tusiga sikolasipi;
+ 1920: Na toe foʻi ane i Farani ma faʻatulaga ni ata faʻataʻitaʻi i Nancy (1928), Paris (1929) - ata na tusia e uiga ia Lorraine, Pyrenees, Paris, Midi, Villefranche-sur-mer, Saint-Tropez, Ytalia, faʻapea foi ma nisi o faʻamanatuga mai Sasae Mamao;
+ 1922: Lomiaina o tusi e uiga i mea teuteu i Tonkin, Indochina;
+ 1925: Manumalo i se faʻailoga taua i le Faʻaaliga o le Kolone i Marseille, ma galulue faʻatasi ma le tusiata o Pavillon de lʻIndochine e fausia se seti o mea totino i totonu;
+ 1952: Maliu i tausaga 68 ma tuua ai se tele o atavali ma ata;
+ 2017: Na faalauiloaina ma le manuia e lana augatupulaga lana aʻoga atavali.

FUAFUAGA:
◊ Tusi “LA COCHINCHINE”- Marcel Bernanoise - Hong Duc [Hồng Đức] Publishers, Hanoi, 2018.
wikipedia.org
◊ O upu Vietnamese mataʻutia ma faʻamaufaʻailogaina o loʻo faʻapipiʻiina i totonu o faʻailoga sii - seti e Ban Tu Thu - nai lodiavietnamhoc.com

VAAI ATILI:
CHOLON - La Cochinchine - Vaega 1
CHOLON - La Cochinchine - Vaega 2
SAIGON - La Cochinchine
GIA DINH - La Cochinchine
BIEN HOA - La Cochinchine
THU DAU MOT - La Cochinchine
MY THO - La Cochinchine
TAN AN - La Cochinchine
COCHINCHINA
◊ ma isi

(Asiasi taimi 2,257, 1 asiasiga i aso nei)