Igoa o Vietnam

Hits: 611

    O lenei tusiga e uiga i le igoa o le atunuu Viatename. Mo igoa o tagata i Vietnam, vaai Vietnamese igoa.

     Việt Nam o se fesuiaiga o Namai Việt (toga Việt), o se igoa e mafai ona toe maua i tua i le Triñu dynasty (2nd senituri TL, lea ua lauiloa foi o Nanyue Malo).¹  O le upu "Việt" na amataina o se faapuupuuina o Aufaʻi Viiga, o le upu faʻaaoga e faʻasino i se tagata na nonofo i le mea ua taʻua o Saina i saute i aso anamua. O le upu “Việt Nam", Ma silapela i le faʻasologa faʻaonapo nei, na muamua faʻaalia i le seneturi lona 16 i se solo na tusia e Faʻaaliga Faʻafetai. "Annam", Lea na amataina o se igoa Saina i le fitu seneturi, o le igoa masani o le atunuu i le vaitaimi o pulega. Nationalist tusitala Phan Bội Châu toe fafagu le igoa “Viatename”I le amataga o le 20 seneturi. Ina ua faatuina malo tauvaga komunisi ma tetee-faipule i le 1945, na vave ona avea uma ma igoa aloaia o le atunuu. I le Igilisi, o silapela e lua e masani ona tuʻufaʻatasia i le upu e tasi, "Viatename. ” Peitai, "Vietnam”Sa masani ona faʻaaogaina ma o loʻo faʻaaogaina pea e Malo Aufaatasi ma le malo o Vietnam.

     I le gasologa o le talafaasolopito, e tele igoa na faʻaaogaina e faatatau i ai Viatename. E ese mai i igoa aloaia, ei ai igoa e faʻaaogaina e aunoa ma se faʻaaliga e faasino i teritori o Viatename. Viatename na valaauina Vă Lang i le taimi o le Hukang Vương Faigalotu, u Lạc ao avea An Dương ma tupu, Namai Việt i le taimi o le Trindu Dynasty, Vain Xuân i le taimi o le Anetiorior Mý Dynasty, Đạ Ci le Viiga i le taimi o le pulega o le Đinh ma le amataga o le aiga. Amata i le 1054, na valaau ai Vietnam Au Viia (Tele Viet).² I le vaitaimi o le Hồ, na valaauina ai Vietnam Đạ Ngu.³

Amataga o "Vietnam"

   O le faaupuga "Việt"(Ioe) (Saina: 越; pinyin: Yuè; Cantonese Yale: Yuht; Wade – Giles: Yüeh⁴; Vietnamese: Việt), Early Middle Chinese na muamua tusia faʻaogaina le logograph "戉" mo se toʻi (se homophone), i oracle ponaivi ma apamemea tusitusiga o le tuai Shang aiga tupu (i. 1200 TLM), ma mulimuli ane avea ma "越".⁴ I lena taimi sa faasino atu i tagata poʻo le aliʻi sili i le itu i matu sisifo o le laiga.⁵ I le amataga o le seneturi lona 8 BC, o se ituaiga i le ogatotonu o Yangtze na taʻua o le Yangyue, o se upu mulimuli ane faʻaaogaina mo tagata i saute itu i saute.⁵  I le va o le 7 ma le 4 senituri BC Yue /Việt faasino i le Setete o Yue i le pito i lalo o Yangtze pesini ma ona tagata.^4,5

    Mai le seneturi 3 senituri BC na faʻaaogaina le fuaitau mo tagata e le o-Saina i le itu i saute ma saute sisifo o Saina ma matu Viatename, faatasi ai ma ni setete faapitoa poʻo ni vaega e igoa ia Minyue, Ouyue, Luoyue (Vietnamese: Lauiloa Việt), ma isi mea faapena, na faʻapotopotoina uma Leai (Aufaʻi Viiga, Saina: ''; pinyin: Bǎiyuè; Cantonese Yale: Baak Yuet; Vietnamese: Aufaʻi Viiga; "Selau Yue / Viet"; ).^4,5  O le upu Baiyue /Aufaʻi Viiga muamua na maua i le tusi Lüshi Chunqiu tuufaatasia 239 TLM.⁶

      In 207 TL, sa avea muamua ma tupu o Qin general Zhao Tuo / Triệu Đà le malo Nanyue /Namai Việt (Saina: ''; “South Yue / Việt”) ma lona laumua i Panyu (po nei Guangzhou). O lenei malo na "saute" i le uiga sa i ai i saute o isi malo Baiyue e pei o Minyue ma Ouyue, o lo oi totonu o aso nei Fujian ma Zhejiang. Na mulimuli ane mulimuli ane Vietnamese malo i lenei igoa filifilia tusa lava pe a maeʻa isi tagata i matu na ofi atu i totonu o Saina.

     i le "Silasila Toma"(O Valoaga o Trạng Trình), tusisolo Faʻaaliga Faʻafetai (1491-1585) feliuaʻi le faʻasologa masani o silapela ma tuʻu le igoa i ona igoa faʻaonapo nei: "Ua fai Vietnam" (Viiga Nam khở nân nền).⁷ I le taimi lea, na vaevaeina le atunuu i le va o le Tina alii o Hanoi ma le Nguyễn alii o Huế. I le tuʻufaʻatasia o igoa o loʻo iai, Namai Việt, Annam (Faʻamalieina Saute), Au Viia (Tele Viiga), ma "Nam qucc"(malo i saute), Khiêm mafai ona fausiaina se fou igoa e faʻasino i se aspirational tuʻufaʻatasia setete. O le upu “tatou”Le toe taʻu mai le Saute Việt, ae o lena Viatename o "Saute" e eseʻese mai Saina, "le North".⁸  O lenei faʻamatalaga e faʻatatau i ai Faatatau Kiệt i le solo “Nam quốc sơn hà” (1077): "I luga o atumauga ma vaitafe o Saute, e pule ai le tupu o le itu i Saute." Tagata suʻesuʻe Faʻaaliga Nguyễ Giác Hải maua le upu 越南 “Việt Nam”I luga o pou e 12 na vaneina i le seneturi lona 16 ma le 17, e aofia ai ma le tasi i Bảo Lâm Pagoda, Hải phòng (1558).⁸  Faʻataʻitaʻi Phuc Chu (1675-1725) faʻaaoga le upu i se solo: "O le sili lea mataʻutia mauga i Viatename"(Filifili se tasi mea e fai).⁹ Na faʻaaogaina o se igoa aloaia e le Emeperoa Gia Long i le 1804-1813.¹⁰  Na teena e le Emperor Jiaqing Gia Longle talosaga e sui le igoa o lona atunuʻu i Namai Việt, ma suia le igoa nai lo Việt Nam.¹¹  O Gia Long's Đại Nam thực lục o loʻo iai le fetusiaʻiga faʻavaomalo i luga o le igoa.¹²

   O le "Trung Quốc" 中國 poʻo le 'Middle Country' na faʻaaogaina o se igoa mo Viatename saunia e Gia Long i le 1805.¹¹  Minh Maʻa faʻaaoga le igoa "Trung Quốc" 中國 e faʻaigoa ai Vietnam.¹³  Vietnamese Nguyen Emperor Minh Mạng sinicized ituaiga toaitiiti e pei o tagata Kemupotia, fai mai le talatuu o Confucianism ma Saina Han malo mo Vietnam, ma faaaoga le upu Han tagata 漢人 e faasino i le Vietnamese.¹⁴  Minh Maʻa Na folafola mai e faapea, "E tatau ona tatou faamoemoe o a latou amioga le taupulea o le a soloia ma le le iloa, ma o le a atili ai ona aafia i aganuu a Han [Sino-Vietnamese]."¹⁵ O nei faiga faʻavae sa faʻatonuina i ituaiga Khmer ma le maupuʻepuʻe.¹⁶  le Nguyen Na taʻua e le alii o Nguyễn Phúc Chu, tagata Vietnamese o "Han people" i le 1712, ina ua latou feeseeseaʻi i le va o Vietnamese ma Chams.¹⁷ Sa faamalosia malosi lavalava Saina i tagata Vietnamese e le Nguyễn.^18,19,20,21

    Le faʻaaogaina o leViatename”Na toe ola mai i ona po nei e le au tagatanuu e aofia ai Phan Bội Châu, o lana tusi Vi Namt Nam vong quốc sử (Talafaasolopito o le leiloloa o Vietnam) na lolomiina i le 1906. Na faavaeina foi e Chau le Việt Nam Quang Muai (Vietnam Restoration Restoration) i le 1912. Peitaʻi, na faʻaauau pea ona faʻaaoga e tagata lautele Annam ma le igoa “Viatename”Tumau toetoe lava le iloa seʻia oʻo i le Yên Bái mutiny o le 1930, faʻatulagaina e le Việt Nam Quốc Dân Đảng (Vietnamese Nationalist Party).²²  E oʻo mai i le amataga o le 1940, ua faʻaaogaina le “Việt Nam”Na salalau lautele. Na faʻaalia i le igoa o Ho Chi Minh City's Việt Nam Độc Lập Đồng Minh Hội (Viet Minh), faʻavae 1941, ma na faʻaaogaina foi e le kovana o French Indochina i le 1942.²³  O le igoa “Viatename”Na aloaia talu mai le 1945. Na talia ia Iuni e AuoiLe malo malo i Huế, ae ia Setema e le Ho's Communist Communist malo i Hanoi.²⁴

isi igoa

• Xích Aofaʻi (Ua iloa foi) 2879–2524 TLM
• Vă Lang (Samoa / Tagata) 2524–258 TLM
• Âu Lạc (甌 雒 / Tama) 257–179 TLM
• Igoa Việt ('') 204–111 TLM
• Giao Chỉ (Mo oe'' / 交 阯) 111 TLM - 40 TA
• Lnn Nam 40-43
• Giao Chỉ 43-299
• Giao Châu 299-544
• Vn Xuân (万春) 544-602
• Giao Châu 602-679
• O le igoa ('') 679-757
• Trấn Nam 757-766
• O le igoa 766-866
• Tnn Hải (静海) 866-967
• Đạ Faʻalelei ((大 瞿 越) 968-1054
• Maua (大 越) 1054-1400
• Ngi Ngu (大 虞) 1400-1407
• Nami Nam (大 南)²⁵ 1407-1427
• Đại Việt 1428-1804
• Nam quốc Việt Nam (Empire o Vietnam) 1804-1839
• Đại Nam 1839-1845
• Indochina (Tonkin, Nam Nam, Cochinchina) 1887-1954
• Viia Nam Dna Chủ Cộng hòa (Temokalasi Temokalasi o Vietnam) 1945 - 1975
• Vi Nam Nam Cộng hòa (Republic of Vietnam) 1954 - 1975
• Chính phủ Cách mạng Lâm thời Cộng hòa Miền Nam Việt Nam 1954 - 1974 (Faiga Faʻavae Resolutional Government o le Republic of South Vietnam)
• Filifili se Itulagi Ia maua ni savali, punaoa, talafou, ma mea e tutupu i le lotoifale Manatu faaalia mo le itulau lenei © XNUMX Puletaofia e le Intellectual Reserve,Socialist Republic of Vietnam) 1975 - naye leai

Igoa i isi gagana

     I le Igilisi, o le vavalalata Viatename, Viet-Nam, ma Viet Nam ua uma ona faaaogaina. O le 1954 lomiga o Webster's New Collegiate Lomifefiloi na tuʻuina atu uma ituaiga e le i totoina ma faʻapipiʻi; i le tali atu i se tusi mai se tagata faitau, na faailoa mai e faatonu e faapea o le fomu avanoa Vietnam na taliaina foi, e ui na latou taʻua talu ai e le iloa e Anglophones le uiga o upu e lua na fausia ai le igoa Vietnam, "e le o se mea e ofo ai" o le i ai o se faanaunauga e faʻapaʻu le avanoa.²⁶ I le 1966, na lauiloa le malo o Amerika e faʻaaoga uma ia toʻatolu, faʻatasi ai ma le Matagaluega a le Setete e manaʻomia le faʻataʻitaʻiga.²⁷ O le 1981, o le hyphenated form na avea ma "aso", e tusa ai ma le tusitala Sikotilani Gilbert Adair, ma sa ia faʻaulutalaina lana tusi e faʻatatau i le ata o le atunuʻu i ata tifaga o loʻo faʻaaogaina ai le ituaiga "Vietnam" e leʻi faʻaaogaina ma le faʻamau.²⁸

    Le igoa faʻaSaina faa-Saina mo Vietnam (Saina: Vietnam; pinyin: Yuènán) mafai ona faʻaliliuina o "Beyond the South", e tau atu ai i le folk ettyology o le igoa o se faʻasino i le atunuʻu tulaga i talaatu o le itu i saute o tuaoi o Saina. O le isi manatu faʻamatalaina o le malo na faʻaigoaina faapea ina ia faʻamamafaina le fevaevaeaʻi o i latou na nonofo i Saina e ese mai tagata o nonofo i Vietnam.²⁹

  O Iapani ma Korea na taʻua muamua i Vietnam e ala i la latou taʻutaʻu Sino-Xenic faʻauigaga o igoa Saina mo ona igoa, ae mulimuli ane suia i le faʻaaogaina o faʻamaumauga tuusaʻo. I le gagana Iapani, mulimuli i le tutoatasi o Vietnam igoa Annan ('') ma Etsuna (Vietnam) na tele lava ina suia e le faʻamaumauga faʻapitoa Betonamu (ベ ト ナ ム), tusia i Katakana script; ae ui i lea, o le foliga tuai o loo vaaia pea i upu tuufaatasia (faʻataʻitaʻiga Ua iloa foi, "O se asiasiga i Vietnam").^{30, 31} O le Matagaluega o le Va i Fafo a Iapani na iai taimi na faʻaaoga ai le sipelaina o sipela Vietonamu (ヴ ィ エ ト ナ ム).³¹ Faʻapena foi, i le gagana Korea, faʻatasi ma le aga agaʻi i le faʻaitiitia o le faʻaaogaina o hanja, le igoa Sino-Korea-maua igoa Wollam ('', o le faitauga a Korea Vietnam) ua suia e le Peteunam (베트남) i Korea i Saute ma Wennam ('') i Korea i Matu.^32,33

… Faʻafouina…

BAN TU THU
01 / 2020