HA TIEN - Cochinchina

Hits: 462

MARCEL BERNANOISE1

Faʻafanua Faʻale-tino ma le Tamaoaiga

     O le taulaga sili o le itumalo o Hatien [Hà Tiên] o loo i le mea e ulu atu ai i se vaitafe papaʻu, i luga o le Gulf of Siam, i matu-sisifo o le talafatai o Cochin-Saina, ma le 6km mai le tuaoi o Kemupotia. O le fale tuai o Phao Dai [Pháo Đài], e tusa ma le 1km le mamao (lea ua liua nei ma avea ma se faleteuoloa) na faʻaaogaina e fitafita a Annam ma Farani. O se tasi o vaega sili ona lelei o le itumalo, ma faigofie ona maua uma taavale. I le ala i Kampot, 3,5O0km mai Hatien [Hà Tiên], o se maa tele e taua o le Bonnet o se ulu (a Busby). O se togalaau na tipi ese mai le papa, ma ua liua i se pagoda, ua taʻua Chua Hang [Chùa Hang], po o le Tien Tama Tu [Tiên Sơn Tự]. O lenei togavao e masani ona faʻaauau ona e saʻo i luga o le auala, ma aemaise lava ona o le mamalu na faaee atu i ai e le ositaulaga mama o loʻo vaaia. E fa kilomita mai le taulaga tele, agai atu i le tuaoi o Kemupotia, le papa tele, na taua Mui Nai [Mui Nai], e oso i totonu o le sami. O se fale malamalama o le igoa lava lea ua fausia i luga o lona tumutumu. E ui o le matafaga o Mui Nai [Mui Nai] e aofia ai le oneone lanu uliuli, e fetaui lelei ona o lona latalata i le taulaga tele, ma ona o le lelei o le auala e tau atu i ai. E pei o vai vavalalata lata ane i le taulaga tele e sau mai vaipuna, o tagata o nonofo ai Hatien [Hà Tiên] o le a le mafai ona ola ai iina, pe a le maua mai se vai fou e le tomai o le tagata. O le mea moni, i le taulaga sili, o se vaituloto tele, ua taʻua o le Lotus vaituloto [Ao Sen], eli i le 1715 e le Mac Cuu [Mạc Cửu] malo, ma tuu atu ma le faautauta i lalo o se mauga. O lenei vaituloto, po o le vaituloto, o se maafaamanatu mataʻina i le tagata maoae Sini Saini, ua tumu i timuga e sau saʻo pe le tuusao mai mauga, ma ua saunia, i le taimi atoa o le tausaga, vai talafeagai mo vaiinu. I tafatafa o lenei vaituloto o se malumalu, ma o faʻailoga e ono faʻaalu i le tausaga e faʻaaloalo i le faʻatonu ma le fesoasoani i le itumalo, faʻatasiina le au faamaoni o le itumalo. 5km mai le alii sili, i le itu i saute, o le itumalo o Honchong [Hnn Chong]. O lenei itumalo ei ai se matafaga lelei, matagofie matagofie, ma togalaau, e fia iloa pe a taua, ma e aoga le asiasi atu. Le Tautau Tien [Faʻailoga Tonu] (o le tupe teu), o se igoa e manatua i manatuaga o talafaasolopito o Annamitcs, o se avanoa tele i le sami, ma tipi i autafa o se motu papaʻe e lata ane i le matafaga (25km mai le taulaga a Hatien [Hà Tiên]). O lenei togalaau sa avea muamua o se sulufaiga i tuaa o le tupu tupuga o le Nguyen [Nguyễn], le Emperor Gialong [Gia Long], ae na o ia o se aloalii le manuia, o se tagata sola, sa sailia e le Taysons [Tây Sơn]. O tupe siliva anamua o suauu paʻu na maua, e mafua mai i lenei perenise, o ai na faia i latou mo ana fitafita, o lea la o le igoa Tautau Tien [Faʻailoga Tonu] (tupe siliva po o le "tinoitupe").

     Le pagoda ma le igoa faalua "Chua Hang"[Chùa Hang] ma le"Le Atalii Tu"[Hải Sơn Tự] o se isi togalaau i luga o le mauga lea e pupu i fafo ma fai ai le" paʻu "o le ulu. O totonu o nei mea e lua o tupua anamua o Bhudda. O le mea mautinoa na fausia i latou e tagata Kemupotia, ae o loo i ai se tala faʻasolopito e tuʻuina atu lenei galuega i se taʻitaʻi tamaʻitaʻi Siamese, o le na tosina i ai le matagofie o le saite, i le tele o seneturi na muamua atu.

     Na sili atu le tele o laau ma vao o manu feai, ma na lafoaia mo se taimi umi lava. E tusa ma le 12 tausaga talu ai, na toe aumai ai e se toeaina a Annamite Bhuddist mai lona tulaga o le vao, ma avea ai ma ona nofoaga tumau. O le pagoda e auai atu i ai se isi ositaulaga toeaina o Annamite, o le na te taitaia se sauniga e fa taimi i le tausaga, e tosina mai ai le toatele o tagata matai faamaoni. O loʻo faia ia Fepuari, Mati, Aokuso ma Novema. O lenei grotto-pagoda, 5km, mai le tuuina atu o Honchong [Hnn Chong], e mafai ona maua e le taavale ma le taavale afi mo le lua vaetolu o lona avanoa. O loʻo i ai i se nofoaga matagofie i luga o se matafaga matagofie o oneone auro. Tvo papa, valaau Hon Phu Tu [Tomai Phu Tử] (tamā ma le ataliʻi) o loʻo i totonu o le sami, avea o ni lau e agai atu i sasae, ma fai saofaga e fausia, ma le togalaau, o se tamai fale malulu mo vaʻalele e mulimuli i fefaʻatauaiga o le gataifale o le Gulf of Siam. I luga o faletupe o le taitasi, 3km i luga o le auala mai Hatien [Hà Tiên] i Honchong [Hnn Chong], o le Mo So grotto, e talitutusa ma mea na faia ai le fagaloa o Along na faamanatuina. Na faʻamamaina e galu i le tele o seneturi talu ai, i lalo ifo o mauga o le igoa lava e tasi, e tolu potu tetele e iai puipui puipui, ma o le taualuga o se tasi o nei potu e matua maualuga lava, o tagata e vaʻavaʻai mo le taimi muamua ua faoa ma le le fiafia.

     Ata, e selau mita le umi, tipi i totonu o manava o le mauga, fausia ai se ituaiga labyrinth, e musuia ai se fia iloa malosi. E le mafai ona e ulufale i nei faletusi e aunoa ma se malamalama ma se taiala, pe a manao se tasi e aloese mai le leiloa. E mafai ona asiasi atu i se tamaʻi toʻese (caux) i le vaitau timuga, ma le vae i le vaitau malogo. Mulimuli ane, o le matafaga o Bai Dau [Bai Dâu], na faapena ona valaau i le tala o laau suauu e ola ai iina, o se tasi o matafaga sili ona lelei i Cochin-Saina. 20 i le 30 mita le lautele i le va o le sami ma le pito i lalo o le vaomatua, 2km le umi, i le oneone mama ma samasama, o loʻo feagai ma se ata o le matagofie o le matagofie na faia e le tele o motu lanu meamata na sosolo i luga o le sami. I tua atu o le matafaga, o se laina o fila e vavae ese mai se auala o taavale solofanua e umi lona umi, i le pito o le filifili o papa laupapa Binh Tri [Bình Tire] lea e fausia ai le matagofie o le matafaga, ma faaopoopo ai se talaaga o le matagofie ma filemu filemu. E tele fesoʻotaʻiga o taliga afi Hatien [Hà Tiên] ma Pnom Penh [Phôm Pênh] ma Chaudoc [Châu Đốc]. E mafai foi e tagata asiasi ona malaga i le vai mai Chaudoe i Hatien, pe i luga o le sami i le laina Saigon-Bangkok lea e taofi i Honchong [Hnn Chong], Hatien [Hà Tiên] ma Phuquoc [Phú Quốc]. O ala uʻamea afi e faʻapipiʻiina ma tausia lelei. Hatien [Hà Tiên] e fesootai ma Kep, Kampot, Chaudoc [Châu Đốc], Takeo ma Pnom Penh [Phôm Pênh] auala, ma e mulimuli atu i se malaga e tasi i tafatafa o le taliga mai Hatien [Hà Tiên] i Saigon [Siii Gnn], ona sosoo ai lea ma aai sili uma o Cochin-Saina.

FANAU MA FAIGA

     O le itumalo o Hatien [Hà Tiên] e mauga ma tumu i vaomatua, ma e mafai ona mulimulitaia tulimanu i soo se mea. Ae o le taaloga e sili atu ona tele i le siosiomaga or Honchong [Hnn Chong] ma Duong Dong [Faʻatonuga] (Phuquoc [Phu Quốc]). Laʻau, povi vao, fallow-deer, pafalo vao, manuki uliuli, maunu, tigers, panther etc. O loʻo fetaiaʻi i vaomatua o Hatien [Talofa].

    O le teuina o loʻo siomia ai atumotu, pe o laina poʻo ni upega. O motu e fausia ai le atumotu o Binh Tri [Bình Tire] ma i latou i Phuquoc [Phú Quốc] ua taʻua e avea ma nofoaga sili ona lelei e fai ai fagota.

     E na o le tasi le fale laupapa i totonu Hatien [Hà Tiên], i le taulaga i le Phao Dai [Pháo Đài] (e na o le fa potu). E leai se potu malolo i le fale pe i le tuʻuina atu. O faʻafitauli e faigata ona maua aʻo femalagaaʻi. E le talafeagai le aveina o mea malulu pe a fai ni malaga. O nei mea e mafai ona faia i le aso e tasi, ma i le toe manatuaina, o le tasi e masani ona nofo i le fale ma meaʻai i luga o le fale i le taulaga i lalo o le pulega o Hatien [Hà Tiên] o le motu taua o Phuquoc [Phú Quốc], e telē tele e pei o Martinique (50.000 hectares), ma o lona taulaga taua e valaʻaulia Duong Dong [Dương Đông], o se nofoaga autu mo faiga faiva, ma lauiloa i Indo-China atoa ma Siam, mo le gaosia o nuoc-mama [nước mắm]. Phuquoc [Phú Quốc] ua faʻatagaina i se post TSF i Duong Dong [Dương Đông]. E maua e le steam Maurice Long, ae Phuquoc [Phú Quốc] e leai se fale. O se falemautotogi i le lotoifale e mafai lava ona faʻafaigaluegaina e tagata femalagaaʻi pe afai latou te talosaga lelei i le pule sili o le itumalo.

BAN TU THURU
1 / 2020

FAAMATALAGA:
1: Marcel Georges Bernanoise (1884-1952) - Painter, na fanau i Valenciennes - o le itu pito i matu o Farani. Aotelega o le olaga ma galuega:
+ 1905-1920: Galue i Indochina ma vaaia le misiona i le Kovana o Indochina;
+ 1910: Faiaʻoga i le Far East School o Farani;
+ 1913: Suesueina o aganuu ma le lolomiina o le tele o tusiga sikolasipi;
+ 1920: Na toe foʻi ane i Farani ma faʻatulaga ni ata faʻataʻitaʻi i Nancy (1928), Paris (1929) - ata na tusia e uiga ia Lorraine, Pyrenees, Paris, Midi, Villefranche-sur-mer, Saint-Tropez, Ytalia, faʻapea foi ma nisi o faʻamanatuga mai Sasae Mamao;
+ 1922: Lomiaina o tusi e uiga i mea teuteu i Tonkin, Indochina;
+ 1925: Manumalo i se faʻailoga taua i le Faʻaaliga o le Kolone i Marseille, ma galulue faʻatasi ma le tusiata o Pavillon de lʻIndochine e fausia se seti o mea totino i totonu;
+ 1952: Maliu i tausaga 68 ma tuua ai se tele o atavali ma ata;
+ 2017: Na faalauiloaina ma le manuia e lana augatupulaga lana aʻoga atavali.

FUAFUAGA:
◊ Tusi “LA COCHINCHINE”- Marcel Bernanoise - Hong Duc [Hồng Đức] Publishers, Hanoi, 2018.
wikipedia.org
'Faʻaiʻu ma faʻamafaʻamauina O upu Vietnamese o loʻo faʻapipiʻi i totonu o faʻasologa o upusii - na faatuina e Ban Tu Thu.

VAAI ATILI:
CHOLON - La Cochinchine - Vaega 1
CHOLON - La Cochinchine - Vaega 2
SAIGON - La Cochinchine
GIA DINH - La Cochinchine
BIEN HOA - La Cochinchine
THU DAU MOT - La Cochinchine
MY THO - La Cochinchine
TAN AN - La Cochinchine
COCHINCHINA

(Asiasi taimi 2,307, 1 asiasiga i aso nei)