LOʻU THO - Cochinchina

Hits: 479

MARCEL BERNANOISE1

I. Fafanua Faʻafanua

    Sili Town: mytho [Loʻu Tho] (72 km, mai Saigon [Siii Gnn]). O le itumalo o mytho [Moke Tho] o loʻo i le va o le 10 ° 03 ma le 10 ° 35 latitude i matu, ma le 103 ° 30 ma le 104o38 longitude agai i sasaʻe. E vaevaeina i le 6 pulega faʻapitoa (Anhoa [Ho Ho], Caibe [Cái Bè], Cailay [Cai Lậy], Bentranh [Bến Tranh], Chogao [Chợ Gạo] ma le taulaga sili), 15 cantons e 145 nuʻu.

    E noatia i matu ma matu-sasaʻe ile itumalo o Faleʻolo [Tane An]. O tuaoi i matu o loʻo i fanua laugatasi o Jones, mai Sateka [Sa Đéc] i le nuu o O le toa [Phu Mỹ] (canton o Hungnhon [Hưng Nhơn]). Latou te faʻapipiʻiina ma le faʻapipiʻi i paʻu o laau ma poloka o fasi araisa lea e masani ona mou atu i taimi o lologa. Mai le nuu o O le toa [Phú Mỹ] o le tuaoi i fanua valevalenoa o Jones e le o toe lolovaia, ae ua agai i lalo i se itu i sasae-i saute-sasae, ma e le gata i le sopoina o togaisa, ae o vaitafe eseese e sili atu pe itiiti foi le lautele. I sasaʻe, e itumalo Gokong e [Gô Công], Cua Tieu [Faaauau], Cua Dai [Cửa Đại] ma le Sami i Sasae. I le itu i saute, e le lala o le Mekong [Mê Kông], e taua o le vaitafe pito i tua, lea e vavae ese mytho [Moke Tho] mai itumalo o Fagaloa [Sala Tafa] (lala o le Balai [Ba Lai]), ma o Vinhlong [Vnn Long]. I le itu i saute sisifo o le nuʻu o Loʻu se Dong [Loʻu se Đông], o se tuaoi o le itumalo o Sateka [Sa Đéc]. I sisifo, i le itumalo o Sateka [Sa Đéc]. O le tuaoi i lenei itu e toetoe lava i le i le fanua laugatasi o Jones, vagana ai le vaega pito i lalo, agai i le vaitafe. O le itumalo o mytho [Mỹ Tho] ei ai se vaega papaʻu e 223.660 heta.

    I lona pito sili ona umi, mai le itu i matu-sasaʻe agai i saute-sisifo, e 115km le umi, ma le 39km, i lona lautele, mai le itu i matu i le itu i saute. O loʻo i ai i le vasa tele i le gutu o le Mekong [Mê Kông] vaitafe, lea e aofia ai se vaega tele o Lower Cochin-Saina. Le aao o le vaitafe lea vai ua taʻua o le vaitafe i lalo, toe ua vaevaeina, i le teritori o mytho [Moke Tho], i ni lala sili se lua ua taua cua (faitotoa), o lona uiga: gutu o le vaitafe, o le tasi, cai Dai [Cửa Đại] (gutu tele), O le isi cua ʻO le tala o Balai [Ba Lai] (gutu o le Balai [Ba Lai]). O le vaitafe e tumu i atumotu, o le tele, o le motu o Faʻafeiloaʻiga [Phú Túc], e alu atu mai sisifo i le itu i saute-sasaʻe agai i le Sami i Sasaʻe, lea e tusa ma le 20km le mamao o ona faletupe. O isi motu e taua tele o eon (oneone oneone), poʻo le culao (motu), e tusa ai ma lo latou tulaga lata mai talu ai nei. O le vaega o le itumalo o mytho [Mỹ Tho] tu i matu o le Mekong [Mê Kông] vaitafe o loo i ai se atuatuvale tele na faia e le ogaoga tele o le fanua o Jones. O lenei vaitau tele, lea o loo nofo latalata i le tasi-lima o le teritori o Lower Cochin-Saina, e oo atu i se vaetolu lona tolu o le itumalo o mytho [Moke Tho]. E aofia i le itu i matu o laufanua o Phongphu [Phong Phú], Phonghoa [Phong Hoá], Loi Thuan [Lupii Tậnn], Loitrinh [Lupii Trinh], ma Faanatinati Nhon [Hưng NHơn]. O le igoa Anamite i le lotoifale mo laufanua laugatasi o Jones Dong Thap Muoi [Thng Tháp Mười] (manino o Thap Muoi [Tháp Mười] Le) mai le igoa o le au Kemupotia anamua i le teritori o Sadec, i le ogatotonu o laufanua laugatasi o Jones. Latou te taʻua foi Dat Bung lea ['Ata'] (upu mo le upu: fanua, aau). O le mea lea ua avea o le moega tuai o le Mekong [Mê Kông] vaitafe. Saute ma saute sisifo o le itumalo o mytho [Moke Tho], faapea foi ma motu i luga o le Mekong [Mê Kông] vaitafe, e le mafatia mai lologa, ae o laufanua lafulemu ma "giong"Fanua [gingng]. O le eleele i luga o le tele vaega o mytho [Moke Tho] e pala (faʻalumaina). I le itu i matu-sasaʻe ma le itu i saute-sasaʻe o le itumalo o le oneone o oneone, e taʻua o "giong"[Ging] ma aemaise lava le tamaoaiga. O le vaega papaʻu o mytho [Mỹ Tho] e aofia ai le 223.660 heta. O le mamao mai le taulaga tele i Fagaloa [Bến Tre] e 14km mai le mytho [Moke Tho] i Faleʻolo [Tane] 25km. Mytho i Gokong e [Gò Công] 34km, ma mytho [Moke Tho] i Vinhlong [Vnn Long] 68km.

    E tolu ni auala taua i mytho [Moke Tho]: 1. O le matua, amata i lalo Minh Mang [Minh Mạng], o le auala tau pisinisi poʻo Dang Giang [Đằng Giang] galu i luga o le vaitafe tele e le Ba Beo ma Caibe [Cái Bè] vaitafe. E fesoʻotai i luga o fesoʻotaʻiga mai le faʻailoga i Mekong [Mê Kông] ma le itu i sasae o Vaico, e sopoia fanua laugatasi o Jones; 2. O le suavai e fesoʻotaʻi ma 'aʻai tetele o mytho [Moke Tho] ma Faleʻolo [Tane An]. E 28 kilomita le umi ma 80 mita le lautele, ma e masani ona faʻaaogaina e vaa faʻapitoa ma vaʻa; 3. O Chogao [Chợ Gạo] mafai, poʻo le Canal Duperre, faʻapipiʻi le vaitafe i le vaitafe o Kahon ma faʻapipiʻi ai le Mekong [Mê Kông] vaitafe e sili atu Vaico (malaga i Godong [Gò Đông]). O lenei auala na eliina i le 1877, e 10.500km le umi ma 30 mita le lautele. O le telefoni e masani ona faʻaaogaina, faʻaaogaina e vaa faʻapitoa faʻapea foʻi ma vaʻavaʻavave o le "Messageries". Mulimuli ane o vaʻavai e faʻavaivai, tipi i fanua valevalenoa o Jones, lea o le a avea ai lenei mea ma se mea taua. E ese mai nei alavai, mytho [Mỹ Tho] e i ai se auala uamea ua sosoo ai Saigon [Siii Gnn], ma pasi atu i nofoaga taua o Faleʻolo [Tane An] ma Cho Lon [Chợ Lớn]. E na o le 16 kilomita o le 71km le umi o le auala uila mai mytho [Moke Tho] i Saigon [Siii Gnn] o loʻo i le teritori o mytho [Moke Tho]. E amata mai le ofisa telefoni i mytho [Moke Tho] ma pasi i fa tulaga lua: i Faʻasusu [Tulouna Lương], Luongphu [Lương Phú], Faʻasolo [Tānnệp] ma Tanhuong [Tānnati]. mytho [Mỹ Tho] e iai foi auala e 4 o le colonial lea e fesoʻotaʻi ma tuaoi, itumalo, ma se faʻalapotopotoga o auala o le aulotu, faʻatasi ai ma nuʻu ma cantons. O auala e fa o le colonial: 1. mytho [Moke Tho] i Faleʻolo [Tane An]; 2. mytho [Moke Tho] i Gokong e [Gô Công]; 3. mytho [Moke Tho] i Fagaloa [Trend]; 4. mytho [Moke Tho] i Vinhlong [Vnn Long].

II. Pulea Mataʻitusi

    O le itumalo o mytho [Mỹ Tho] ua vaevaeina i totonu o itumalo e ono: mytho [Moke Tho], Anhoa [Ho Ho], Bentranh [Bến Tranh], Caibe [Cái Bè], Cailay [Cai Lậy] ma Chogao [Chợ Gạo], 15 cantons ma le 145 nuu. O nofoaga autu o maketi o le itumalo o: mytho [Loʻu Tho] (taulaga sili) nuu o Atuahoa, Anhoa [Ho Ho], Caibe [Cái Bè], Chogao [Chợ Gạo], Cailay [Cai Lậy], Bochi, O le toa [Phu Mỹ], Faʻasolo [Tane Hiệp], Chogiua, Tanaka [Tánn Thạch], Rakagam [Rạch Gầm], Badua, O Katitia [Cái Thìa], Anhuu [O se Agelu], Caungan [Cầu Ngan], Kaila.

TULAFONO

    156 Europa, 325.070 Annamites, 11.050 Chinese, 56 Initia.

III. Tamaoaiga Geography

12 / 2019

FAAMATALAGA:
1: Marcel Georges Bernanoise (1884-1952) - Painter, na fanau i Valenciennes - o le itu pito i matu o Farani. Aotelega o le olaga ma galuega:
+ 1905-1920: Galue i Indochina ma vaaia le misiona i le Kovana o Indochina;
+ 1910: Faiaʻoga i le Far East School o Farani;
+ 1913: Suesueina o aganuu ma le lolomiina o le tele o tusiga sikolasipi;
+ 1920: Na toe foʻi ane i Farani ma faʻatulaga ni ata faʻataʻitaʻi i Nancy (1928), Paris (1929) - ata na tusia e uiga ia Lorraine, Pyrenees, Paris, Midi, Villefranche-sur-mer, Saint-Tropez, Ytalia, faʻapea foi ma nisi o faʻamanatuga mai Sasae Mamao;
+ 1922: Lomiaina o tusi e uiga i mea teuteu i Tonkin, Indochina;
+ 1925: Manumalo i se faʻailoga taua i le Faʻaaliga o le Kolone i Marseille, ma galulue faʻatasi ma le tusiata o Pavillon de lʻIndochine e fausia se seti o mea totino i totonu;
+ 1952: Maliu i tausaga 68 ma tuua ai se tele o atavali ma ata;
+ 2017: Na faalauiloaina ma le manuia e lana augatupulaga lana aʻoga atavali.

FUAFUAGA:
◊ Tusi “LA COCHINCHINE”- Marcel Bernanoise - Hong Duc [Hồng Đức] Publishers, Hanoi, 2018.
wikipedia.org
'Faʻaiʻu ma faʻamafaʻamauina O upu Vietnamese o loʻo faʻapipiʻi i totonu o faʻasologa o upusii - na faatuina e Ban Tu Thu.

VAAI ATILI:
CHOLON - La Cochinchine - Vaega 1
CHOLON - La Cochinchine - Vaega 2
SAIGON - La Cochinchine
GIA DINH - La Cochinchine
BIEN HOA - La Cochinchine
THU DAU MOT - La Cochinchine
MY THO - La Cochinchine
TAN AN - La Cochinchine
COCHINCHINA

(Asiasi taimi 2,197, 1 asiasiga i aso nei)