O LE a le auala na faʻaumatia ai e Farani ia Vietnam i le 1857? - Vaega 2

Hits: 647

III. LE MALUMALU ATU I KAH HINA MA LE TAMAITAI I TOTONU I LE MALO (1861-1862)

    Ina ua mavae le Pau o Beijing ma le faaiuga o le Lua Opium War i Saina, le malo Farani o le Emeperoa Napoleon III (1808-1873)[19]filifili e faaauau le "lʻexpédition de Cochinchine"Po o le faatoilaloina o Vietnam i Saute. O Fepuari 1861, i lalo o le pule sili a Farani Lofotofoga Léonard Charner (1797-1869)[20], o se faʻamalosia tele o Farani i totonu o Sasaʻe Sasae sa siitia atu i Saigon, lea e masani lava ona i ai le au matutua matutua o le malae o Saina. E tusa ai ma le ofisa Farani Léopold Pallu de la Barrière (1828-1891)[21], oa latou au mo le faoa o Vietnam i Saute[22]:

Faʻamatalaga Falani Tusitusiga:

"... e tusa ma le 70 o vaalele, e 14 ona faimalaga ma le 56 i le vapeur. O le tele o vaalele i le Compagnie peninsular et orientale na manaʻomia le faʻamautinoaina o fesoʻotaiga i luga o le siʻometa telefoni. 4 alii ofisa-pulepule, 13 alii sili, 22 alii pule, 95 faifeau, 105 tusi, e tusa ma le 100 aupipi, 100 fomaʻi, 100 taitai ofisa, 8,000 marins, e aofia ai le aufaigaluega. O le artillerie e tusa ma le 474 lekono i le feu, o le numera o le numera o le masini e 7,866 horse-steam ... "

Faaliliuga Igilisi:

“… E 70 le aofai o vaatau, o le 14 o vaʻa o loʻo folau ma le 56 o vaʻa ausa. E fitu vaʻa na faʻasaʻolotoina e le Peninsular ma Sasaʻe Kamupani na faʻaaogaina mo fesoʻotaʻiga i le lautele o le talafatai. 4 General ofisa, 13 kapeteni o vaʻa, 22 kapeteni o frigates, 95 taʻitaʻifono o vaʻa, 105 faʻailoga, tusa ma le 100 tagata tiʻetiʻe, 100 fomaʻi, 100 ofisa faʻataʻitaʻi, 8,000 seila, faʻauʻuina le aufaigaluega. O le fanafanua na oo atu i le 474 fana, o le malosiaga o 7,866 horsepower masini… “

    E le pei o le tausaga o le 1858, faatasi ai ma na o vaʻa 14 a Farani mo le osofaʻiga a Tourane. I le 1861, sa i ai le 70 vaatau o ituaiga eseese na auai i le faʻalapotopotoga a Cochinchina. O nisi o nei taua o Farani sa matuai moni lava ma sili atu nai lo le mea na i ai i Vietnamese i lena taimi, mo se faataitaiga, o le Fugagate le Persévérantesa faaauupegaina uma i le sili atu ma le 60 ia fana ma le aufaigaluega o le 513 tagata faigaluega[23][24].

   E le gata i lea, o le Farani foi na sili atu ona faoa mai 600 Saina ma tagata malulu oe na naunau e tau i lalo o le tagavai a le Falemeli Faalua Farani[27].

    mulimuli ane, le aso o faʻalavelave na oʻo mai i le aso 24 o Fepuari 1861 ao faagasolo le Taua a Kỳ Hòa[28], pe a oʻo i lalo o le osofaʻiga o le 4,000 i le 5,000 Farani Faʻatasi ma le fesoasoani a le faitau selau o 'au uila ma le 50 vaʻa[29]. O le taua moni lava o le taua i itu uma e lua. O le aso muamua o le taua sa taugata ai le Farani ma le Sipaniolo 6 na maliliu ma le 30 manua[30]. Faatasi ai ma le manua na avea ma ofisa maualuga e pei o Farani Elie de Vassoigne (1811-1891)[31]ma le Sipaniolo Kolone Carlos Palanca Gutierrez (1819-1876)[32]. O le aso na sosoo ai na molimauina ai le faatafunaga o Kỳ Hòa laina puipui, faatasi ai ma le maliliu o fitafita Farani 12 ma marines, ae 225 na manua. O tagata Vietnamese na maliliu na sili atu i le 1,000 tagata maliliu ma manua, e aofia ai Marshal Nguyễn Tri Phương.

    E pei o le lolo ina ua maeʻa le talepe, na o le tasi le tausaga talu ona pa'ū le Kỳ Hòa (Fepuari 1861 - Fepuari 1862), o itumalo uma o le SiaosiƯờnh Tường ma Tusi a Mamona na mulimuli ane maua e le au Franco-Sipaniolo. Na faʻatautaia e le Falani le faiga o "telefoni feaveaʻi" i nofoaga e nofo ai, faatasi ai ma vaʻa laiti ma vaʻaia mo le taua o vaitafe e pei o le "faʻapitoa"(fana[34], o le "chaloupe kanonnière"(fana) ma le ituaiga o le au faitautusi o le Portugese "lorchas"[35]. Sa matuai fetaui lelei lava i le laufanua ma vaitafe i Vietnam i Saute. Mo se faataitaiga, i le 1861-1862 le Farani fana l'Alarme nofo i tafatafa o Vaico (Vaa Cỏ[36], i le moliaga o le puipuiga mai Tây Ninh i Long se.

    E ui na sosola ese le aiga o le Nguyễn ma toe solomuli i le vevesi, o le tele o Vietnamese peasans and militias na tulaʻi ma osofaʻi ma le malosi e faasaga i Farani fagaua i soo se mea. O le taʻitaʻi taʻitaʻi sili o Vietnamese i le taimi lena Marshall Trng Taui (Ua iloa foi, 1820-1864)[38]. I lalo o le fuʻa a Marshal Trương Định, o le tele o taʻitaʻi talenia talenia e pei o Faʻaeteete Trung (阮 忠直, 1838-1868) tau le taua ma le Farani[39]. Ia Tesema o le 1861, o lana 'autau ma ia lava na faʻaumatia ai lalo o le militeli Farani lʻEspérance i le Nhựt Tảo River, o se mea na tupu ai le ola o 17 fitafita French ma Tagal ma 20 paaga a le Vietnamese. I le 1862, o le tulaga na oʻo lava i le Franco-Sipaniolo o loʻo galue i le taimi, i le taimi typhus ma isi ituaiga o maʻi na fasiotia soifua o le selau o alii. O vaega mai Lau Afioga i Silasila na mulimuli ane faʻasaʻolotoina ma avea ma taʻiala malosi i Vietnam i Saute.

IV. LE TULAGA A SAIGON (5 IUNI 1862): O LE "TULAGA LELEI I LE TULAGA" O LE VIETNAMESE TAITAI I TAGATA

   I le taimi nei, o le Faamasinoga a le Faamasinoga a le Nguyễn Tupulaga i lalo o le nofoaiga a Emepaea Tự Đức (Ua iloa foi, 1829-1883)[41]Na matuai faateia lava ma le fefe ina ua ia faalogo i tala leaga uma e uiga i le Pau o Kỳ Hòa, le Pau o Gia Định, Định Tường ma le aai o Biên Hòa. O le mea lea, i le tausaga atoa o le 1861 seia oo i le amataga o le 1862, na faia ai e le Faamasinoga a le Palemia ni fesootaiga ma feutagai ma Farani mo le tuliloaina o se "Peace Treaty" (?)

    E leʻi iloa e le Emeperoa le tulaga o le au Farani i totonu o Cochinchina, lea na mafatia i le tele o faʻaumatiaga mai le Vietnamese guerrilla taua faʻapea foi maʻi ma faʻamaʻi. Ma le isi, i lena taimi o le Faiga Falani i Mekisiko (1861-1867) na tupu[42]. O le malae o Mekisiko o le mea moni lava o se "fagmire", lea na taugata ai le Farani na sili atu ona mafatia ma na avea ma faamuamua o Napoleon III mo le auina atu o isi malosiaga, ae le o le Cochinchina.

   O nisi mandarins o Nguyễn Na taʻuina atu foʻi e le Puletini le Emperor e uiga i le tulaga moni. Peitai, na filifili pea le Emeperoa e sainia se "Peace Peace" i le Farani ma le Sipaniolo i Saigon, i le aso 5 o Iuni 1862. Na ia auina atu mandarins maualuluga Phan Thanh Giản (Oyi; 1796-1867) ma O Laʻu Duy Talofa (林維 浹, 1806-1863) mo le sainia o le Feagaiga[44][45].

    E tusa ai ma le Feagaiga, o vaega uma e tolu o Gia Định, Định Tường ma Biên Hòa na mulimuli ane tuuina atu i Farani! E le gata i lea, o le Mataupu 9 o lenei Feagaiga e faatatau i le au faʻatasi Franco-Vietnamese malosiaga ia puʻeina le mea ua taua "tagata faomea"Ma le"tagata faomea"I Cochinchina[47]! O le mea moni, o lona uiga o sui uma o le Vietnamese o loʻo auai i Vietnam i Saute e pei o Trương Định, Nguyễn Trung Trực, Võ Duy Dương ... o ē na leʻi faʻaaogaina a latou auupega e mafai ona taʻua o "tagata faomea" ma "tagata faomea", soo se taimi e manaʻo ai Farani, o le Nguyễn Dynasty na i ai foi le matafaioi e faʻamalosi ai le tuʻuina atu!

   O le mea lea, o le Feagaiga a Saigon i le 1862 e mafai ona manatu i ai o se paʻu oti i tua o Vietnamese fitafita. Mulimuli ane, e tatau ona latou tau na o latou, e aunoa ma le fesoasoani a le Nguyễn Dynasty (e mafai foi ona puʻeaina ma auina atu i Farani pe afai e tatau ai). Talu mai lena taimi, o le Nynn Dynasty na avea ma taʻutaʻua taʻutaʻua i le atunuu Vietnamese! I lena taimi, sa i ai i tagata i Vietnam i Saute se faataoto iloga:

"Pana, Lamema; triều đình khi dân. " (Phan [Thanh Giản] ma Lâm [Duy Hiệp] faatau atu le atunuu; le faamasinoga e le tausia tagata)

    E ui lava i faʻafitauli mai itu uma o Farani ma le Faamasinoga a le Malo, Marshal Trương Định na folafola mai o le a ia tau faasaga i le au osofaiga seia oo i le faaiuga o lona olaga! I le 1863, le Farani Aloaia Louis Aldophe Bonard (1805-1867)[49]foʻi auina atu Trương Định a Tusi o le Ultimatum. Peitai, na talileleia e Trương Định le tusi a le Farani Farani e ala i le faapea mai:

"'Ua faʻapea' ona fetalai mai o le ALIʻI," Faʻauta,O le Faamasinoga a le Faʻamasinoga i Huế e leʻi amanaʻia la matou taumafaiga, ae o loo matou tauivi pea mo le Malo.)

    Ma sa ia faaauau pea le taua seia oo ina maliu i le 1864.

V. SUʻESUʻE FAʻAALIGA

    O le "Feagaiga o le Filemu i le 1862"Na sainia lea na faʻataga ai le Farani o le na le i ai se tulaga le lelei, mulimuli ane avea ma manumalo! E le gata i lea, na mulimuli ane avea uma fitafita teteʻe o Vietnamese ma "fouvale" ma "tagata faomea" e tusa ai ma aiaiga o lenei Feagaiga! E ala i le sainia o le Feagaiga a Saigon, o le tagata tutoatasi Vietnamese na leiloloa lona vaega i le Falemeli Faalua Farani. I le talafaasolopito o Vietnamese, o se tasi o o le sili ona fiailoa ma faʻatau ai mea sili ona faalataina na faia e se malo Vietnamese.

    Mulimuli ane, o le Faamasinoga a le Faamasinoga a le Nguyễn Na faaauau pea ona sainia e le Malo le tele o feagaiga, e pei o le Feagaiga o le 1874 po o le Lua Feagaiga a Saigon[51], lea na lauiloaina isi malo e tolu o Vietnam i Saute (O se Giang, Vnn Long ma Hà Tiên) i lalo o le pulega Farani. Mulimuli, o le Feagaiga o Huế i le 1884 na faʻaaogaina ai Vietnam e avea ma "Falemeni Farani".

    E ese mai i le faʻasalaga ma le le atoatoa o le Faamasinoga a le Malo, o isi mafuaaga na mafua ai le leiloa o le tutoatasi o Vietnamese o:

  • O le "tagata faigaluega": O le tele o Vietnamese na ofo fua mo le pule Farani i lalo o le 'au a le' au, e pei o le" Mã Tà "(O le matai). I nuʻu Saina i Saigon, o le Farani faʻatoʻilaloina o Cochinchina na latou maua ai faʻamanuiaga sili atu nai lo le taimi ao latou galulue faʻatasi ma le "pule fou" (I le eseesega, o le sosaiete a Sino-Vietnamese i le Province o Rạch Giá ma Phú Quốc Island na auai i le tetee atu o Nguyễn Trung Trực i le 1868).

  • Le mea moni Vietnamese tagata faomea: Mai le 1862 i le 1865, o le tulaʻi mai Tạ Văn Pjeng (谢文 奉, -1865)[52], o se tagata faimalaga Vietnamese na galue mo malosiaga Farani, lea na mafua ai le tele o tagata na aafia i le Faamasinoga a le Malo. Na lagolagosua i latou e se vaega tele o tagata faomea a Saina ma tagata faomea i Quảng Ninh Province. I le 1865, na pueina ai Puwang ma fasiotia i Huế.

  • le Saina Saina: Talu mai le 1870, o le Vietnamese i Matu na matua faʻalavelaveina e le afe o tagata faomea mai Saina mai le Black Flag Army ma le Yellow Flag Army.[53], oe sa i ai i le taimi o fitafita o Tataloina o le Fouvalegai Saina[54].

  • le feeseeseaiga i le va o le au Katoliko Katoliko ma Vietnamese Confucianists: I le 1874, na tuuaia ai e le Confucianists i Central Vietnam le moliaga a le au Katoliko Katoliko mo le galulue faatasi ma le leiloa o Vietnam i Saute i le au Farani. O le mea lea, na tupu ai le fouvalega i le uiga o le"Bình Tây Sát Tả!" (Pacify Farani, Fasioti i le Itumalo!)[55]. Na avea ma taua tau i le va o tagata i Central Vietnam, lea na mafua ai ona pa'ū le atunuu i le tulaga mataʻutia. (O le mea moni, o le Katoliko Katoliko e le o ni tagata taufaaleaga. O nisi o tagata Katoliko e galulue faatasi ma tagata Farani, ae o isi na latou toilalo ma auauna atu i le Emeperoa, e pei o Faʻataʻitaʻiga Tộ (Samoa, 1830-1871)[56], o le na ia auina atu foi i le Emeperoa ana fuafuaga e toe faaleleia le Vietnam i Saute ao faagasolo le Franco-Prussian Taua[57]).

    Vaʻai mai le taimi ua tuanaʻi, e mafai ona tatou aʻoaʻoina le tele o lesona mo aso nei: Ina ia tausia le Independence ma le Saolotoga, O Vietnam e tatau ona avea o se atunuu malosi ma maumaututu, e le tatau i le malo ona manatu faatauvaa i manaoga o tagata, ma e tatau foi i tagata ona tuufaatasia e avea ma luma, faaaloalo i tulafono ma tulafono faatonutonu faapea foi ma le faataunuuina oo latou tiute.

    Ma le isi, tele faafetai mo le faitau ma faʻamoemoe o lenei tali o le a faamalieina lau fesili!

manuia.

Faamatalaga Faʻamatalaga

[19] Napoleon III - Wikipedia

[20] Léonard Charner - Wikipedia

[21] Léopold Pallu de la Barrière - Wikipedia

[22] La campagne de 1861 i Cochinchine

[23] Frégates à voiles de 1ze rangite

[24] 120 pulou - Tolu-Ponts!

[25] Saïgon: faʻailoga lemu

[26] ATA FAʻAMATALAGA 19-01-1867

[27] Histoire contemporaine comprenant les principaux événements qui se sont prestis depuis la révolution de 1830 jusqu'à nos jours et résumant, durant la même période, le mouvement social, artistique et littéraire

[28] Taua o Ky Hoa - Wikipedia

[29] Taua o Ky Hoa - Wikipedia

[30] Histoire de lʻExpédition de Cochinchine i le 1861

[31] Élie de Vassoigne - Wikipédia

[32] Carlos Palanca - Wikipedia, la enciclopedia libre

[33] Attaque des lignes de Ki-Hoa, le 24 février 1861. - Prize de la grande redoute.

[34] Canonnière - Wikipédia

[35] Lorcha (vaʻa) - Wikipedia

[36] Vàm Cỏ - Wikipedia

[37] 15 tmm Bđồn đồ cổ quý về Sài Gòn lần đầu ra Đường sách

[38] Trương Định - Wikipedia

[39] Nguyễn Trung Trực - Wikipedia

[40] Theo dấu người xưa - Kỳ 11: Hồa Hồng Nhựt Tảo oanh thiên địa

[41] Tự Đức - Wikipedia

[42] Fesoasoani Farani lona lua i Mexico - Wikipedia

[43] Tuần báo L 'ILLUSTRATION, Journal Universel 26-7-1862 (4)

[44] Phan Thanh Giản - Wikipedia

[45] Lâm Duy Hiệp - Wikipedia tiếng Việt

[46] Tolu le igoa “Từ Dinh Norodom đến Dinh Độc Lập 1868-1966”

[47] Hòa ước Nhâm Tuất (1862) - Wikipedia tiếng Việt

[48] Ata i luga o traihevietnam.vn

[49] Louis Adolphe Bonard - Wikipedia

[50] Tuần báo Le Monde ata na tusia o le Pháp số ra ngày 16/5/1863

[51] 1874 Feagaiga i le va o Nguyen Dynasty & French Government

[52] Tạ Văn Pwong - Wikipedia tiếng Việt

[53] Black Flag Army - Wikipedia

[54] Fouvalega i Taiping - Wikipedia

[55] Phong trào Văn Thân - Wikipedia tiếng Việt

[56] Nguyễn Trường Tộ - Wikipedia

[57] Franco-Prussian War - Wikipedia

BAN TU THU
12 / 2019

(Asiasi taimi 2,298, 1 asiasiga i aso nei)